Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je od Evropske unije da dio odobrenog zajma od 90 milijardi eura za Ukrajinu isplati ranije, kako bi se pokrio manjak od oko 23,1 milijardu eura u budžetu ukrajinskog Ministarstva odbrane, dok Brisel strahuje da bi promjena dinamike finansiranja mogla ugroziti dogovor o stabilnom finansiranju Ukrajine tokom 2026. i 2027. godine.
Zelenski je o finansijskom manjku govorio u ponedjeljak na sastanku „Koalicije voljnih“ u Kijevu, održanom povodom 35. godišnjice nezavisnosti Ukrajine.
Prema njegovim riječima, Ministarstvu odbrane nedostaje 27 milijardi dolara, odnosno oko 23,1 milijarda eura, kako bi se do kraja godine finansirali troškovi osoblja, socijalna podrška i nabavka naoružanja. U taj iznos uključeno je i oko šest milijardi eura avansnih plaćanja za isporuke koje bi trebalo da budu realizovane početkom 2027. godine.
Manjak nije posljedica neplaniranog povećanja potrošnje. Ukrajina je, prema navodima Euronewsa, sredstva predviđena za drugu polovinu godine preusmjerila na pokrivanje troškova u prvih šest mjeseci.
„Treba nam više novca, mnogo više“, rekao je Zelenski, uz obrazloženje da je dodatno finansiranje potrebno kako bi Ukrajina mogla da nastavi vojne operacije i poveća pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da pristupi ozbiljnim mirovnim pregovorima.
Brisel oprezan
Zelenski predlaže da EU dio sredstava predviđenih za 2027. godinu isplati ranije. Zajam od 90 milijardi eura podijeljen je na dvije tranše od po 45 milijardi eura za 2026. i 2027. godinu.
Evropska komisija zasad nije potvrdila da je od Ukrajine zvanično dobila zahtjev za promjenu dinamike isplate.
„Nismo još zvanično obaviješteni bilateralnim kanalima da postoji namjera da se finansiranje isplati unaprijed“, rekao je u utorak portparol Komisije.
Dodao je da je Brisel spreman da u najvećoj mogućoj mjeri odgovori na zahtjeve Kijeva, ali da se za sada primjenjuje postojeći plan i da se razgovori s Ukrajinom nastavljaju.
EU je do sada isplatila 3,2 milijarde eura budžetske pomoći i 8,35 milijardi eura vojne pomoći. Ukupno je 22 milijarde eura izdvojeno za nabavku naoružanja, uključujući borbene avione i dronove.
Međutim, taj novac postaje dostupan tek nakon provjere ugovora o odbrambenim nabavkama koje podnosi Kijev. Proces može biti usporen zbog grešaka u dokumentaciji i izmjena u posljednjem trenutku. Dodatnih šest milijardi eura još nije raspoređeno.
Na raspolaganju je i gotovo 14 milijardi eura budžetske pomoći, ali dio tih sredstava zavisi od sprovođenja reformi. Evropska komisija je zabrinuta jer je ukrajinski parlament posljednjih mjeseci usporio usvajanje pojedinih ključnih zakona.
Komisija navodi da je spremna da ubrza isplate tokom ove godine, ali unutar ograničenja od 45 milijardi eura predviđenih za 2026.
Jedan od neposrednih prioriteta je protivvazdušna odbrana, potrebna za odgovor na kontinuirane ruske napade balističkim projektilima.
„Znamo šta je u pitanju. Znamo da postoji nevjerovatna hitnost i zato ubrzavamo naše operacije“, rekao je portparol Evropske komisije.
Promjena plana nosi politički rizik
Zvaničnici EU privatno dovode u pitanje i izvodljivost i političku opravdanost ranije isplate dijela zajma. Promjena dinamike zahtijevala bi izmjene pravnog okvira prvobitnog plana, kao i prilagođavanje rasporeda zaduživanja Evropske komisije.
Lideri 27 država članica odobrili su vanredni zajam uz pretpostavku da će Ukrajini obezbijediti stabilno finansiranje tokom 2026. i 2027. godine, do početka primjene narednog dugoročnog budžeta EU 2028.
Ranija isplata dijela sredstava predviđenih za 2027. mogla bi zato ostaviti Ukrajinu sa novim finansijskim manjkom tokom naredne godine, bez jasnog izvora za njegovo pokrivanje.
U Briselu se pritom računa i na veći doprinos drugih zapadnih saveznika. Zvaničnici EU navode da, osim Ujedinjenog Kraljevstva i Norveške, druge zemlje nijesu dale očekivani doprinos, zbog čega sve veći dio finansijskog tereta pada na EU.
Podrška Sjedinjenih Američkih Država, koje su ranije bile među najvećim donatorima Ukrajine, praktično je obustavljena.
Kijev ponovo traži korišćenje zamrznute ruske imovine
Zelenski je na sastanku „Koalicije voljnih“ ponovo otvorio i pitanje korišćenja zamrznute imovine ruske centralne banke za finansiranje Ukrajine.
EU u ovom trenutku drži oko 210 milijardi eura ruske imovine, najvećim dijelom u Belgiji.
„Gdje god se ta imovina nalazi, moramo pronaći pravičan način da je iskoristimo za zaštitu od ruskog rata“, rekao je Zelenski.
Korišćenje ruske imovine prvobitno je bilo plan A Evropske komisije za finansiranje Ukrajine tokom 2026. i 2027. godine. Međutim, protivljenje tom planu, predvođeno Belgijom, dovelo je do njegovog napuštanja u decembru prošle godine.
Lideri EU su se potom opredijelili za alternativni model – zajedničko zaduživanje kojim je podržan zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu.
Ipak, dio država članica i dalje smatra da bi zamrznuta ruska imovina mogla biti dugoročno rješenje, a pojedine vlade već pripremaju ponovno pokretanje te inicijative.