Svjetski ekonomski forum (WEF) mogao bi već narednog mjeseca da naimenuje Kristin Lagard za svoju novu predsjednicu, rekla su za Reuters četiri izvora bliska toj organizaciji. To bi značilo da bi ona ranije napustila funkciju predsjednice Evropske centralne banke (ECB) i pokrenula šire kadrovske promjene u vrhu te institucije.
Mandat Lagard u ECB-u trebalo bi da se završi u oktobru 2027. godine. Njen raniji odlazak omogućio bi liderima Evropske unije da izaberu novog predsjednika ECB-a prije proljećnih predsjedničkih izbora u Francuskoj, na kojima bi, prema rezultatima istraživanja javnog mnjenja, krajnja desnica mogla da pobijedi. To bi moglo da otvori put i dogovoru o popunjavanju još dvije visoke funkcije u ECB-u.
Upravni odbor WEF-a, čija je članica i sama Lagard, sastaje se 2. novembra i mogao bi da je izabere za novu predsjednicu, rekli su izvori bliski organizaciji, koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti pitanja.
Oni su naveli da konačna odluka još nije donijeta.
Dvoje izvora reklo je da bi odbor umjesto toga mogao da iskoristi sastanak za određivanje datuma glasanja, što bi omogućilo da Lagard bude predstavljena kao naimenovana predsjednica na godišnjem sastanku WEF-a u januaru, u Davosu, gdje se politički i poslovni lideri okupljaju kako bi razgovarali o globalnim ekonomskim i finansijskim pitanjima.
Izvori su upozorili da izbor Lagard nije izvjestan, ali su naveli da bivša francuska ministarka finansija, koja ima 70 godina, uživa široku podršku odbora, na čijem je sajtu navedeno 27 članova.
ECB nije željela da komentariše ove informacije. WEF nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Pronalaženje nasljednika prije izbora u Francuskoj
Oba moguća vremenska okvira ostavila bi dovoljno vremena da novi predsjednik ECB-a prođe sve formalne procedure koje prate naimenovanja u EU, znatno prije isteka mandata francuskog predsjednika Emanuela Makrona u maju.
Želja Lagard da Makronu omogući da učestvuje u izboru njenog nasljednika bila je jedan od faktora koji su uticali na vremenski okvir, rekao je peti izvor. U evropskim političkim krugovima postoji zabrinutost da bi pregovori o tome ko će je naslijediti mogli postati teži ukoliko liderka krajnje desnice Marin Le Pen pobijedi na predsjedničkim izborima u Francuskoj.
Sjedište WEF-a je u Ženevi, a odbor trenutno zajednički vode izvršni direktor kompanije BlackRock Lari Fink i potpredsjednik kompanije Roche Andre Hofman, koji je preuzeo tu ulogu nakon što se osnivač Klaus Švab povukao prošle godine.
U odboru su i predstavnici javnog sektora, poput generalne direktorke Međunarodnog monetarnog fonda Kristaline Georgijeve i jordanske kraljice Ranije, kao i vodeći poslovni ljudi, među kojima su Mark Beniof iz kompanije Salesforce i Jim Hageman Snabe iz kompanije Siemens.
Lagard, koja ove sedmice učestvuje na godišnjim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u Bangkoku, izjavila je da će ostati na čelu ECB-a do naredne godine, ali nije izričito potvrdila da će ostati do formalnog isteka mandata u oktobru.
Njen odlazak otvorio bi drugo upražnjeno mjesto u šestoročlanom Izvršnom odboru ECB-a, nakon što je Izabel Šnabel prošlog mjeseca podnijela ostavku. Glavni ekonomista ECB-a Filip Lejn trebalo bi, u međuvremenu, da se povuče u maju.
Zvaničnici EU navode da bi tri naimenovanja mogla biti dogovorena u okviru jedinstvenog paketa između država članica.
Bivši guverneri centralnih banaka Nizozemske i Španije, Klas Knot i Pablo Ernandez de Kos, smatraju se vodećim kandidatima za mjesto predsjednika ECB-a, dok se očekuje da će Francuska nastojati da dobije funkciju glavnog ekonomiste.
Njemačka planira da predloži kandidata koji bi naslijedio Šnabel, zaduženu za tržišne operacije ECB-a, rekli su izvori.