Iako se Hrvatska pridružila zahtjevu Nizozemske koja je tražila da se pauziraju procesi koji se tiču daljih integracija Crne Gore u Evropsku uniju, novinar i hrvatski analitičar Vlado Vurušić za Antenu M navodi da zvaničnom Zagrebu nije u interesu da blokira put Crne Gore ka EU.
Dodao je da bi Hrvatska, po njegovom mišljenju, trebalo biti među prvim državama koje će ratifikovati crnogorski pristupni ugovor.
"Mislim da bilateralni odnosi Hrvatske i Crne Gore ne bi smjeli uticati na prijem i na članstvo Crne Gore u EU. Smatram da Hrvatska neće biti problem Crne Gore i da bi Zagreb trebao biti među prvima koji će to ratifikovati pristupni ugovor Crne Gore, bez obzira na neka bilateralna pitanja. Hrvatska i Slovenija, kao i mnoge druge zemlje unutar Evropske unije, još uvijek imaju mnoga neriješena pitanja. Mi sa Slovenijom još uvijek nemamo definisanu granicu u Piranskom zalivu ali opet Zagreb i Ljubljanja dobro sarađuju na svim drugim poljima", poručuje Vurušić.
Govoreći o unutrašnjoj političkoj situaciji u Crnoj Gori, Vurušić smatra da postoje snažne političke snage kojima odgovara zastoj na evropskom putu zemlje i mogućnost da se za eventualne probleme optužuju druge države, posebno Hrvatska.
U tom kontekstu osvrnuo se i na predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića. Upitan da li je telegram saučešća porodici preminulog presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, doprinio trenutnoj pauzi u procesima integracija Vurušić odgovara:
"Vrlo moguće. Vi znate bolje od mene kakav je i šta predstavlja Andrija Mandić, on je četnički vojvoda. Pitanje je da li je Andrija Mandić stvarno promijenio svoju politiku ili to radi samo zbog EU fondova. Slično radi i Aleksandar vučić u Srbiji. Vučić ne želi niti razmišlja da Srbija bude članica EU, ali neće se odreći fondova i pomoći koju dobija iz Brisela", navodi sagovornik Antene M.
Komentarišući najavljeni sastanak za 9. oktobar, između dviju komisija za rješavanje pitanja školskog broda „Jadran“, Vurušić napominje da bi trebalo pronaći model kompromisa, ali dodaje, da u ovom trenutku ne vidi jasno kakvo bi rješenje moglo biti prihvatljivo za obije države.
"Priča oko broda Jadran postaje kao meksička sapunica, kojoj se ne vidi kraj. Obije strane su tvrdoglave, što ide na štetu samog broda koji postaje predmet propadanja, umjesto da se države dogovore da se on održi i da bude, ne samo vojna, već i turistička atrakcija", kazao je Vurušić za Antenu M.