Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović uputila je tokom sjednice Skupštine nekoliko pitanja ministarki culture i medija Tamari Vujović.
“Vi ste stalno insistirali na tome da je izbor direktora kulturnih institucija netransparentan. Dođe na red I ovaj zakon, ništa nijeste promijenili”, kazala je Bojanić Lalović.
Uloga ministarke kulture i medija, prema njenim riječima, nije samo pitanje Budžeta, zakona, procedura, već vrijednosnog stave.
“Kultura, ministarko, nije neutralna oblast, kada su u pitanju jezik, identitet, i državni i nacionalni. Vaša reakcija ne može biti reakcija nekoga ko reaguje tek nakon što reaguju svi ostali. Vi ne možete biti neutralni”, istakla je Bojanić Lalović.
Poslanica DPS-a je podsjetila ministarku da je tokom njenog mandata spaljena lutka Andreja Nikolaidisa i upitala da li je to što kulturni stvaraoci slobodno izražavaju kritički stav razlog za spaljivanje.
“Prošle sedmice smo razgovarali o trinaestojulskoj nagradi. Grupa građana je izrazila revolt i imali smo reakciju policije kakvu smo imali. Ista ta policija nije reagovala u Zaostru, oko spomenika Pavlu Đurišiću. Projekcija filma Roda na Džada film festu u Podgorici prekinuta je zbog negodovanja građana. Ministarstvo kulture I medija je saopštilo da je iznenađeno i zabrinuto, ne i Vi. Ne možete ostati neutralni, morate imati stav”, poručila je poslanica DPS-a.
Ukazala je da pozorište, film, književnost i jezik nijesu dekori države, već proctor u kome se brani sloboda.
“Ako Vaš odgovor ostane na nivou administrativne reakcije, to pokazuje da resor kulture nema vrijednosni kompas, nego politički oprez. Više bih rekla da je kod Vas u pitanju stranački oprez, to nije dobro”, istakla je Bojanić Lalović.
Podsjetila je i na izostanak reakcije ministarke Vujović povodom PDV-a na štampu, knjige, ulaznice za kulturne događaje.
“Ne smijete da ćutite. Ne smijete biti zabrinuti, već morate reagovati”, poručila je Bojanić Lalović.
Govoreći o spaljivanju lutke Nikolaidisa, Vujović je citirala izjave date tim povodom.
“Ja sam se kvalitativno osvrnula na ono što je neka NVO ili grupa građana mislila da je smiješno, simpatično, ili dozvoljeno karnevalskim postupkom. Stranački oprez nije postojao u tom slučaju, već sam se apsolutno jasno prema tome izrazila”, kazala je Vujović.
Ustvrdila je da su država i Ministarstvo kulture u slučaju podizanja spomenika Pavlu Đurišiću promptno reagovali.
“Ne možete reći da nije reagovala Uprava policije, predsjednik Opštine i Ministarstvo culture i medija sa službama za inspekcijske poslove. Nemam namjeru nikome da se pravdam da bi mi neko vjerovao. To su incidenti. Što se tiče filma Roda na Džada film festu, desio se jedan incident koji smo svi odmah osudili. Ja sam upravo zbog reakcije dobila najljepšu poruku od ambasadorke Albanije. Ni incidenti gdje želite da pozovete da se meni ne vjeruje ne govore u prilog tezi da ja imam oprez prema bilo kome, osim prema Ustavu i prema zakonu”, rekla je Vujović.
"Nema razloga za ukidanjem PDV-a na štampu"
Kako je navela, kad se sagledaju prihodi Ministarstva finansija od PDV-a na štampu, postavlja se pitanje – ima li argumenata za njegovo ukidanje.
“Štampa je i onako ugrožena, ne zbog toga što se povećao PDV. Svi čitamo portale i digitalne oblike štampanih medija. Tu se radi o hiljadama eura. Nije to nešto što može da izazove argument, osim u političkoj debate”, rekla je Vujović.
Navela je da su knjige godinama najjeftinije u Crnoj Gori.
“Tu smo došli do nekog prosječnog iznosa. Cijena knjiga, beletristike, koja je do sada možda bila 10 eura, da se sada nađu u maloprodaji, možda bi iznosila 11 eura. Nama je ideja da knjige budu što jeftinije. Ali mi razvijamo system biblioteka. Ne mora niko da kupi nijednu knjigu. Imamo besplatne članarine za mlade, mnoge promotivne programe. To je jedna ekonomija. Ja sam smatrala da ne treba da reagujem, jer se ne radi o nekoj prevelikoj biznis barijeri. Nije smanjen broj prodatih knjiga, smanjen je broj štampanih medija koji se čitaju”, tvrdi Vujović.
Bojanić Lalović je u odgovoru kazala da je politika ozbiljna djelatnost.
“Skrenula sam Vam pažnju da ste usko stranački profilisani. Ono što komentarišu Vaše partijske kolege – Vi ne reagujete. Prilično su to blijede reakcije. Nemojte zaboraviti da ste ovdje, upravo sa tog mjesta poručili da nemate ništa protiv što na kući Gavra Vukovića stoji još jedna zastava. Znate li šta se od Vas očekuje – da poručite da je toj zastavi mjesto u Istorijskom institute, a da na kući Gavra Vukovića može biti samo jedna, državna zastava, u skladu sa zakonom. To nije Vaš partijski, ideološki stav, Vi pokrivate državnu funkciju, trebalo bi da budete ministarka svih građana”, istakla je Bojanić Lalović.
Upitala je I da li se upotreba biber spreja na protest kod Vile Gorica može nazvati adekvatnom reakcijom policije.
“Znamo da se u Zaostru tako nešto nije dešavalo. Onda ne reagujte, ako nećete principijelno i o jednoj i o drugoj situaciji. Nijesu to incidenti, ministarko, to su opasne pojave u našem društvu”, poručila je poslanica DPS-a.
Bojanić Lalović: Vi treba da promovišete knjige
Naglasila je da jedna ministarka ne može da kaže da nije našla za shodno da reaguje kad je riječ o PDV-u.
“Vi treba da radite ono što rade u drugim evropskim zemljama, da promovišete knjige, da promovišete čitanje, a ne da smatrate i ne nalazite za shodno. Dvije ulaznice za bioskop koštaju 25 ili 30 eura, zar mislite da je to malo. Zar mislite da knjige ne treba da budu oslobođene PDV-a. Moramo mlade skloniti sa portal. Moramo im dati knjigu u ruke. Vi danas kažete da sve više čitamo portale – Vi ne smijete da šaljete takvu poruku”, istakla je Bojanić Lalović.
Poslanik DPS-a Oskar Huter upitao je ministarku da li smo povećanjem PDV-a za dio kulturnih usluga ostvarili benefite za crnogorsku kinematografiju.
“Da li ste kao član Vlade bili za takvu mjeru. Nijesam čuo Vaš stav. Bitno je da čujemo Vaš stav, jer bi to bio primjer nesinhronizovanog, raštimovanog orchestra, u kome resorni minister ima stav suprotan zakonskom rješenju, koje se primarno odnosi na njegov resor. Kažem hipotetički, ukoliko ste protiv ove mjere. Ukoliko nijeste, recite nam”, poručio je Huter.
Podsjetio je da je bilo ministara koji su iskazali nesaglasje.
“Vaša koleginica iz Ministarstva turizma je izuzela mišljenje kada je bio PDV za ugostiteljstvo. Takođe, ovdje sam čuo I od Ministarstva dijaspore da nijesu upoznati sa zakonskim rješenjem koje se tiče upravo resora kojim se bave. Govorim o jednoj Vladi koja funkcioniše na bazi feuda, đe se niko nikome ne miješa za opšte zlo, a ne dobro ovog naroda”, naglasio je Huter.
Istakao je da u analizi uticaja nije pronašao pokazatelje da su rješenja koja se odnose na PDV donijela bilo kakve benefite našoj kinematografiji. “Nije došlo do povećanja produkcije filmova. Nije se odrazilo ni na povećan broj gledalaca, a Vi nam recite – da li su time porasla ulaganja u našu kinematografiju. Slutim da će odgovor biti negativan. Naravno da je sve suprotno, jer kod kulturnih djelatnosti, povećanje PDV-a, u krajnjem, povećava cijenu korisniku. Takođe, nijesam uspio dokučiti koje su to izmjene koje će značajno uticati na povećanje obima filmske proizvodnje, odnosno održivost Filmskog centra”, naglasio je Huter, dodajući kako je evidentno da ne postoji sistemski pristup u optimizaciji zakonskih rješenja.
Huter je govorio i o netransparentnoj raspodjeli sredstava.
“Ko i pod kojim uslovima dodjeljuje sredstva, kako obezbjeđujete nezavisnost komisija. Sve bi to moglo tražiti svoje uporište u maćihinskom odnosu Ministarstva culture u odnosu na organizacije iz crnogorskog kulturnog kruga. Govorim i o stvaraocima koji ne pripadaju režimu, i nijesu u kolaboraciji sa velikosrpskim i velikodržavnim politikama i ideologijama”, istakao je Guter.
Upitao je imaju li predložena zakonska rješenja podršku stručne javnosti, a ne samo predlagača.
“Kao što ste i sami rekli, određena država ili destinacija se prepoznaje po onom režiseru. E onda je u ovom domu neophodno pomenuti ime Mila Đukanovića – nemojte sad samo strecati, reditelja koji je napravio Paju i Jareta. Imamo onaj kamion koji je pokvaren ali kako tako mrda naprijed Bojim se da naše Ministarstvo culture ide nizbrdo. A opet ne zaboraviti Veljka Bulajića. Zato što je to jedan veliki stvaraoc, ali prije svega partisan i antifašista, koji je ovjekovječio narodnooslobodilačku borbu jugoslovenskih naroda. Naravno, i da imamo Živka Nikolića koji, kada vidi sve ono što je naša stvarnost, danas bi pravio remek djela, inspirisan onim što se dešava u našoj Vladi. Bio bi međunarodno priznat I ovjekovječen najvećim svjetskim nagradama”, kazao je Huter.
Vujović je kazala da je Živko Nikolić umro zaboravljen, izopšten iz umjetničkih tokova, zato što se, kako je navela, kritički osvrtao na sve nepravde koje je trpio mali čovjek u doba kada je on stvarao.
“Možemo samo zamisliti kakav bi bio opus Živka Nikolića, Mila Đukanovića ili Veljka Bulajića prema devedesetim ili dvijehiljaditim godinama, dok su fabrike zatvarane, a mali čovjek iz filma U ime naroda živio na nivouu socijalne bijede. Možemo misliti kakav bi crni talas nastupio da su poživjeli ti autori”, rekla je Vujović.
Zahvalila je Huteru na metafori o kamionu koji ide nizbrdo.
“Mnogi se ne bi složili sa Vama, pogotovo sa međunarodnih adresa. Upravo u tom pokvarenom kamionu je održana komemoracija Veljku Bulajiću”, kazala je Vujović, dodajući da se tako stvara Slobodan umjetnički izraz.
Navela je da se podsticajna mjera neće odraziti na domaću produkciju, osim u slučaju zapošljavanja domaćeg kadra prilikom dolaska međunarodnih producenata koji će snimati u našoj državi.
“Ne treba analiza. Ako dođu višemilionski projekti u Crnu Goru, jasno je koji je to benefit za ekonomiju i da nije trošak ovo što ćemo vratiti, nego ćemo generisati mnogo veći prihod. To je za strane producente”, kazala je Vujović.
Navela je da na konkursima nema privilegovanih pojedinaca, što smatra jednim od najvećih dostignuća resora kojim rukovodi.
“Ono što su Vama rekli da se ja odnosim negativno prema onome što je sa crnogorskim predznakom – nije istina. Udruženja i projekti dobijaju sredstva. Razlika je u tome što oni nijesu ekskluzivni dobitnici”, rekla je Vujović.
Huter je kazao da ne zna šta je sporno u njegovim pitanjima.
“Pitao sam Vas što je Vaš stav o povećanju PDVa na usluge koje se tiču kulturne djelatnosti. Pitao sam Vas koji su formalini prijedlozi, Vi ste meni došli da licitirate kad i koje godine je Filmski centar uzeo, koliko para se opredjeljuje. Ja to nijesam pitao. Pitao sam koji su formalin prijedlozi filmskih profesionalaca. Koje su konkretne primjedbe koje su usvojene. Vi ovdje licitirate ko je meni nešto rekao. To Vam je uvažena ministarko u domenu bajanja”, istakao je Huter.
Komentarisao je i navodne promptne reakcije povodom spomenika Pavlu Đurišiću.
“Znate li što bi Živko Nikolić napravio od ove bježanije I vatanja ovoga četnika”, poručio je Huter.
Omeragić: Jedna od uloga Filmskog centra i svih nas u društvu jeste da gajimo kulturu sjećanja
Poslanik Bošnjačke stranke Adel Omeragić podsjetio je da komisija Filmskog centra 2024. godine nije podržala film „Čovjek koji nije mogao šutjeti", a koji se odnosi na zločin u Štrpcima.
„Jedna od uloga Filmskog centra i svih nas u društvu jeste da gajimo kulturu sjećanja, a čini mi se da je film najbolji način da to izrazimo. I danas mi je neshvatljivo da komisija nije imala senzibiliteta da prepozna jedno takvo filmsko ostvarenje. Film koji je na slikovit način prikazao kako je tekla otmica nevinih žrtava iz voza u Štrpcima, od strane države u tom trenutku, nije prepoznat kao vrijedan da država stane iza njega, a gle čuda, samo par mjeseci kasnije, taj naslov je osvojio najveća svjetska priznanja na pijedestalu svjetske industrije“, istakao je Omeragić.
Podsjetio je i na reemmitovanje filma Srebrenica, anatomija obmane, a govorio je i o filmu Referendum – priča o izmišljenoj slobodi, ističući da su pohvalne reakcije državnih organa.
Vujović je odgovorila da ne zna ko su bili članovi komisije Filmskog centra, dodajući kako je uvjerena da je članovima koji imaju kredibilitet i autonomiju danas žao što nijesu podržali film Čovjek koji nije mogao šutjeti.