Ustavni odbor je na današnjoj sjednici sa sedam glasova za podržao prijedlog ustavnih izmjena koji je Skupštini uputila vlada, a odnosi se na uvođenje obavezne prethodne provjere integriteta mandatara i kandidata za članove Vlade.
Vlada je prijedlog za promjenu člana 103 Ustava Crne Gore kojim se uređuje izbor Vlade uputila Skupštini 17. Avgusta.
Prijedlogom izmjena predviđeno je da predsjednik Crne Gore predlaže mandatara u roku od 30 dana od konstituisanja Skupštine, nakon provjere integriteta u skladu sa zakonom.
„Za mandatara ne može biti predložena osoba koja ne ispunjava uslove pvovjere integriteta propisane zakonom. Mandatar za sastav Vlade u Skupštini iznosi svoj program i predlaže sastav Vlade, nakon sprovedene provjere integriteta kandidata za članove Vlade u skladu sa zakonom. Za člana Vlade ne može biti predloženo lice koje ne ispunjava uslove provjere integriteta u skladu sa zakonom“, navela je predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović, citirajući djelove obrazloženja Vlade.
Božović je kazala da je kod ovog prijedloga naročito problematično ko će vršiti provjeru integriteta budućih članova Vlade.
„Ko su ta lica i da li su to uopšte osobe od integriteta. Nadam se da ćemo kroz raspravu u plenumu ili tokom javne rasprave možda doći do boljih rješenja“, rekla je Božović.
Nikola Rovčanin iz Demokrata kazao je da je ovo važna ustavna izmjena, koja će biti konkretnije zakonski uređena i detaljnije razrađena kroz Zakon o Vladi.
„Kritičari kažu da je ovo udar na demokratiju. Međutim, demokratija je kada su svi jednaki pred zakonom, kada su svi podložni provjeri, kada niko nije izuzet od kontrole i kada svi polažu račune građanima“, rekao je Rovčanin.
Prema njegovim riječima, provjera integriteta ne podrazumijeva provjeru političke podobnosti.
„Neko ko će sjutra rukovoditi određenim resorom, ili aplicira da bude ministar u Vladi, ne može ujedno imati i firmu koja posluje ili ima ugovoren odnos sa državom u odnosu na tu konkretnu oblast. Provjeru integriteta mandatara vrši predsjednik Crne Gore, a provjeru integriteta članova Vlade vrši mandatar“, kazao je Rovčanin.
Dodao je da će kandidati za članove Vlade popunjavati zakonom propisan formular o eventualnim ugovorima sa državom, čiju će tačnost provjeravati Agencija za sprječavanje korupcije i Poreska uprava.
Božović je navela kako Rovčanin ima više informacija u odnosu na ostale članove.
Rovčanin je potom ustvrdio da je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica o ovim stavkama govorio u Skupštini.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč, obraćajući se Rovčaninu, kazala je da ono što je saopštio nije nigdje zapisano, niti o tome bilo ko što zna.
Navela je da tvrdnje iz obrazloženja Vlade da je ovakvo rješenje odobrila Venecijanska komisija nijesu tačne.
„Komisija je u mišljenju na Zakon o Vladi ukazala da negativan rezultat provjere može uticati na formiranje Vlade i funkcionisanje institucija. Zato je zatražila da se nakon odgovarajuće ustavne reforme – odgovarajuće, ali ne ovakve, preciziraju budući koraci u slučaju negativnog nalaza“, istakla je Vuković Kuč.
Dodala je da VK nije nužno preporučila da negativan nalaz nekog državnog organa bude apsolutni veto, niti je odobrila neprecizne kriterijume i uvođenje nepoznatog državnog organa.
„Takođe, nije potvrdila da je ovaj tekst najviši međunarodni standard. To građani i građanke treba da znaju“, naglasila je Vuković Kuč.
Istakla je da DPS usljed navedenih činjenica ne može podržati ovakvo rješenje.
„Ne zato što se plašimo provjere integriteta, već zato što prvo treba odgovoriti ko vrši provjere, na osnovu kojih kriterijuma, u kakvom postupku i ko kontroliše kontrolora. Tražite da damo blanko ovlaštenje, a da nam tek sjutra kažete kome smo ga dali i kako će ga taj neko koristiti“, poručila je Vuković Kuč.
Božović je takođe kazala da je sporno ko će biti kontrolor kontrolora, navodeći da može doći do političkih zloupotreba, te da bi u tom smislu neko mogao biti diskvalifikovan.
Poslanik PES-a Darko Dragović kazao je da će PES u ovoj fazi podržati prijedlog Vlade, iako se saglasio sa ocjenama da postoje nedoumice.
„Smatramo da moraju postojati pravila na osnovu kojih budući predsjednik Vlade i budući ministri trebaju da budu ljudi od integriteta i iza kojih u privatnoj i poslovnoj karijeri ne postoji mrlja“, rekao je Dragović.
Problematizovao je nejasnu definiciju pojma integriteta.
„Navođenjem pojma integriteta bez njegove jasne definicije, stvara se jezički sukob sa značenjem integriteta koje već postoji u Ustavu. Prijedlog ne sadrži odredbe koje bi predstavljale jasne granice za zakonsko uređivanje tih pitanja. To bi bilo problematično u slučaju pokretanja postupka pred Ustavnim sudom, jer US ne bi imao jasnu osnovu za ocjenu ustavnosti takvog zakona. Upravo bi definicija integriteta sadržala te granične vrijednosti u okviru kojih bi zakon mogao da se kreće“, rekao je Dragović.