Dan nakon što je policija iz bezbjednosnih razloga zabranila sva najavljena okupljanja u Srebrenici povodom smrti Ratka Mladića, osuđenog ratnog zločinca, u tom gradu na istoku Bosne i Hercegovine mirno je, javlja BBC na srpskom.
Na ulicama je pojačano prisustvo policije, kako u uniformama, tako i u civilu.
Mladić, koji je osuđen na doživotni zatvor zbog ratnih zločina i genocida u Srebrenici, preminuo je 27. avgusta u 84. godini, u zatvorskoj bolnici u Hagu.
Prethodnih dana društvenim mrežama širio se navodni poziv da se i u Srebrenici, kao i u drugim mjestima širom Republike Srpske, održi skup povodom Mladićeve smrti.
„Ne znam ko je htio da organizuje taj skup“, kazao je za BBC na srpskom Dragan Cvetinović iz Srebrenice.
Na fotografiji koja je kružila društvenim mrežama, a koju su prenijeli brojni mediji, građani su pozivani na okupljanje povodom „oproštaja od generala Mladića“.
Skup je, prema navodnom pozivu, trebalo da bude održan 2. septembra u 17 časova, na lokaciji označenoj kao „srpska Srebrenica“, uz Mladićevu fotografiju.
Mladić je, nakon ulaska svojih vojnika u Srebrenicu 11. jula 1995. godine, kada je u narednim danima ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, takođe koristio izraz „srpska Srebrenica“, govoreći da je grad „poklonjen srpskom narodu“.
Poziv je, kako navodi BBC, djelovao kao da je napravljen uz pomoć vještačke inteligencije, a jedna od objava na Instagramu u međuvremenu je obrisana.
Zabranjena sva okupljanja
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske zabranilo je, iz bezbjednosnih razloga, sva javna okupljanja u Srebrenici najavljena za 2. septembar, piše sarajevsko „Oslobođenje“.
Time su potvrđena ranija nezvanična saznanja BBC-ja od troje ljudi iz lokalne policije da skupa podrške Mladiću u Srebrenici neće biti.
U međuvremenu je nekoliko udruženja žrtava podnijelo zahtjev za održavanje skupa u Srebrenici, 2. septembra od 16 do 18 časova, ali je i od tog okupljanja odustalo.
„Budući da smo dobili čvrste garancije Policijske stanice Srebrenica da neće dozvoliti neformalnoj grupi građana da održi skup podrške Mladiću, obavijestili smo da odustajemo od mirnog okupljanja“, napisao je na Facebooku Alija Tabaković, politički predstavnik Bošnjaka u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Cilj okupljanja, kako je ranije navedeno, bio je da se „na miran i dostojanstven način uputi javna poruka protiv javnog veličanja, opravdavanja i pružanja podrške osobama koje su pravosnažno osuđene za ratne zločine“.
Skup su najavila udruženja „Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa“, „Žene Srebrenice“, „Majke Srebrenice“ i „Žene Podrinja“.
Iz nevladine organizacije Helsinški odbor za ljudska prava ranije su poručili da je eventualni skup podrške Mladiću „brutalan primjer moralnog sunovrata i istorijskog revizionizma“, ocjenjujući da bi predstavljao „ponovno simboličko izvršavanje zločina nad žrtvama“.
Skupovi održani u drugim gradovima
Prethodnih dana slični skupovi u čast ratnog zločinca Mladića održani su na Palama, u Banjaluci, Zvorniku i Višegradu, iako u Bosni i Hercegovini postoji zakon kojim je zabranjeno negiranje genocida i veličanje pravosnažno osuđenih za ratne zločine.
Na velikom skupu u Banjaluci 1. septembra uveče okupljeni su nosili transparente poput „Posljednja komanda: Svi na izvršenje!“, „Komandante, hvala ti za sve“ i „Heroji ne umiru“, kao i baklje, cvijeće i upisivali se u knjigu žalosti, prenijela je Radio-televizija Republike Srpske.
Život u Srebrenici
Rođeni Srebreničanin Dragan Cvetinović opisao je za BBC život u tom gradu kao „vrlo težak“.
„Dno dna, gore ne može biti… Ostao je samo ko mora“, kazao je Cvetinović.
Kako je naveo, u Srebrenici nema nijedne pekare, a grad je, prema njegovim riječima, veoma prazan.
„Sedamdeset odsto kuća i stanova nije osvijetljeno, sve prazno. A i tamo gdje sija, to su penzioneri, kad oni umru svjetlo se gasi“, rekao je.
Slično stanje opisala je i 78-godišnja Miljana Nikolić.
„Žalosno je, ulice su prazne“, kazala je Nikolić za BBC na srpskom.
Tenzije nakon Mladićeve smrti
Napetosti oko poziva za skup u Srebrenici dio su šireg niza reakcija koje je Mladićeva smrt izazvala širom zemalja bivše Jugoslavije.
Posebno u Srbiji i Bosni i Hercegovini, strasti se ne smiruju danima nakon njegove smrti.
U Republici Srpskoj dio građana tuguje za Mladićem i slavi ga kao „heroja“, okupljajući se na trgovima, paleći svijeće i polažući vijence i cvijeće.
Istovremeno, u Sarajevu i drugim gradovima Federacije BiH, gdje većinu stanovništva čine Bošnjaci i Hrvati, Mladića nazivaju „krvnikom“ i ratnim zločincem, uz poruke da njegova uloga u genocidu u Srebrenici i gotovo četvorogodišnjoj opsadi Sarajeva ne smije biti zaboravljena.
U Bosni i Hercegovini je 2021. godine uvedena zabrana negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, nakon što je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH.
Prema dostupnim podacima, zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca podnijeto je gotovo 55.000 krivičnih prijava, na osnovu kojih je formirano više od 820 predmeta. Do sada su donijete dvije pravosnažne presude.
Gdje će i kada Mladić biti sahranjen?
Za sada nema zvaničnog odgovora na pitanje gdje i kada će Ratko Mladić biti sahranjen.
Međunarodni mehanizam za krivične tribunale u Hagu još nije obavijestio Mladićevu porodicu kada bi mogla preuzeti njegovo tijelo, rekao je njegov sin Darko Mladić.
On je dodao da još nema informacije dokle je stigla istraga o okolnostima smrti njegovog oca, koju je naložila predsjednica Mehanizma Grasijela Pati Santana.
Prethodnih dana pojavile su se različite informacije o sahrani, ali nijedna od njih nije potvrđena.
Ministar pravde Srbije Nenad Vujić ranije je rekao da će Mladić biti sahranjen uz najviše državne počasti, da bi potom izmijenio izjavu i poručio da će Srbija učiniti sve da sahrana bude dostojanstvena i u skladu sa željom porodice.