Nepal je od Kine tražio pravovremenije podatke o kretanju glečera, vodostajima i drugim rizicima u Himalajima, tri mjeseca prije katastrofalnih poplava u kojima je u Nepalu i Kini poginulo gotovo 800 ljudi, dok se više od 3.000 osoba i dalje vodi kao nestalo. Dvije zemlje su o tim rizicima razgovarale na sastanku u Katmanduu 27. maja, ali su nepalski zvaničnici kasnije ocijenili da nijesu dobijali dovoljno podataka za efikasnije predviđanje i pripremu za velike katastrofe.
Na sastanku je učestvovalo deset zvaničnika iz Nepala i oko 12 predstavnika Kine, uključujući zvaničnike iz Tibeta, a razgovarano je o jačanju saradnje u praćenju i reagovanju na poplave, vremenske nepogode i opasnosti povezane sa glečerima. Učesnici su podržali zajedničke mjere za smanjenje rizika, uključujući izradu registara glečerskih jezera i mapa opasnih područja.
Međutim, dvojica nepalskih zvaničnika rekla su Reutersu da nakon sastanka nijesu dobijali onoliko informacija iz Kine koliko su tražili, posebno o rizicima povezanim s glečerima i vodostajima. Sauhardra Joši, hidrolog iz Nepalskog odjeljenja za prognoziranje poplava, koji je prisustvovao sastanku, rekao je da je Nepal želio da bude unaprijed obaviješten o ranim pomjeranjima glečera i promjenama na tom području.
Kina, međutim, odbacuje tvrdnje da nije pravovremeno dijelila relevantne podatke. Njena ambasada u Nepalu saopštila je u subotu na društvenoj mreži X da su Peking i Katmandu održavali bliske kontakte i da je na majskom sastanku ostvaren „značajan napredak“ u prekograničnoj razmjeni informacija o katastrofama. Ambasada je navela da su kineski timovi Nepalu „pravovremeno“ dostavljali važne informacije. Kinesko ministarstvo spoljnih poslova nije odgovorilo na Reutersov zahtjev za komentar sastanka i nepalskog zahtjeva za dodatnu razmjenu podataka.
Nepalski zvaničnici navode da Kina već dostavlja prognoze obilnih padavina u Tibetu, ali da to ne obuhvata dovoljno informacija o lavinama, vodostajima, klizištima i ekstremnim događajima. Prema riječima Binoda Parađulija, drugog nepalskog hidrologa koji je učestvovao na sastanku, Kina je prije mjesec počela da prognoze obilnih kiša u Tibetu dostavlja putem aplikacije WeChat i elektronske pošte.
Dvanaest dana prije katastrofe, kineski World Meteorological Centre poslao je nepalskim zvaničnicima elektronsku poruku u kojoj je upozorio na monsunsku depresiju i prognozirao period pojačanih padavina od 14. do 19. avgusta. U poruci je Kina upozorila da bi pojačane padavine mogle zahvatiti veliki dio Nepala i skrenula pažnju na mogućnost sekundarnih i lančanih opasnosti, uključujući klizišta i bujične poplave.
Katastrofalne poplave dogodile su se 26. avgusta, kada je urušavanje dijela glečera izazvalo ogroman talas vode, mulja i stijena koji se spustio niz himalajsku dolinu na granici Nepala i Kine. Prema preliminarnim procjenama nepalskih vlasti, urušavanje glečera izazvalo je bujične poplave velikom brzinom. Katastrofa je odnijela gotovo 800 života u dvije zemlje, dok je više od 3.000 ljudi nestalo.
Vrijeme između nastanka poplave i njenog dolaska do Nepala pokazuje koliko bi sistemi ranog upozoravanja mogli biti značajni, ocijenio je Parađuli. Oko 8.32 po lokalnom vremenu poplavni talas je pogodio granični prelaz na kineskoj strani, dok je 26 minuta kasnije Parađuli dobio poziv kojim je obaviješten o poplavi na rijeci Trišuli. Njegov tim je utvrdio da jedna stanica za praćenje na granici nije slala podatke od 8.40, dok ni nizvodne stanice nijesu mogle da objave podatke, što je otvorilo sumnju da ih je voda odnijela. Nakon potvrde poplave od lokalnih vlasti, Nepal je u 9.13 poslao javno upozorenje korisnicima mobilnih telefona.
Najmanje četiri stanice za praćenje uništene su u poplavi koja je protutnjala 168 kilometara nizvodno od granice Nepala i Kine. Prema procjeni nepalske vlade, talas je nosio oko 57,4 miliona kubnih metara vode, što je bilo više od polovine iznad uobičajene količine. Poplave su oštetile 19 mostova i oko 40 kilometara puteva, dok je više od deset odsto kapaciteta proizvodnje električne energije u Nepalu bilo van funkcije.
Ekološki antropolog Ostin Lord, viši saradnik vašingtonskog Stimson Centera, rekao je da nedostatak bilateralne saradnje nije bio značajan faktor u odgovoru Nepala na posljednju katastrofu, ali je upozorio da između dviju zemalja postoji vrlo ograničena razmjena podataka. Prema njegovim riječima, kineski naučnici imaju znatno veće kapacitete i resurse za praćenje opasnosti od nepalskih stručnjaka.
Himalaji Hindu Kuša, područje u kojem živi nekoliko stotina miliona ljudi od Avganistana do Mjanmara, sadrže najveću količinu leda na svijetu izvan polarnih područja. U regionu se nalazi više od 63.700 glečera koji pokrivaju gotovo 56.000 kvadratnih kilometara i sadrže do 5.700 kubnih kilometara leda. Procjenjuje se da je dio glečera koji je izazvao posljednju katastrofu sadržao oko pet miliona kubnih metara leda i stijena.
Prema istraživanju International Centre for Integrated Mountain Development iz 2023. godine, klimatske promjene ubrzavaju topljenje glečera usljed smanjenja snježnog pokrivača i sve nestabilnijih obrazaca sniježnih padavina. To povećava vjerovatnoću poplava i klizišta, dok se planinske zajednice istovremeno suočavaju sa erozijom i taloženjem sedimenta. Nekoliko velikih riječnih sistema Nepala izvire u Tibetu, a zatim protiče kroz jedno od seizmički najaktivnijih i poplavama najugroženijih područja svijeta.
Nepal sada planira da produbi saradnju s Kinom u istraživanju i uspostavljanju sistema za praćenje lavina i oslobađanja vode iz glečerskih jezera. Parađuli je rekao da će njegovo odjeljenje predložiti sporazum o razmjeni podataka sa Kinom po uzoru na aranžman koji Nepal već ima sa susjednom Indijom. Cilj je da Nepal ne dobija samo upozorenja o obilnim padavinama, već češće podatke o padavinama i vodostajima.
Prema njegovim riječima, Nepal će tražiti podatke svakih deset minuta, kako bi mogao pravovremeno upozoravati stanovništvo i spriječiti da buduća katastrofa prođe bez adekvatnog upozorenja.