Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa pretrpjela je 21. uzastopni sudski poraz u pokušaju da primora savezne države da joj predaju detaljne biračke spiskove, uključujući osjetljive lične podatke birača, dok se Sjedinjene Američke Države približavaju izborima za Kongres u novembru 2026. godine.
Najnovija odluka suda, kojom je potvrđeno da savezne države nijesu obavezne da saveznoj vladi dostavljaju takve evidencije, nastavila je niz pravnih neuspjeha Ministarstva pravde SAD u nastojanju da proširi federalni nadzor nad izbornim procesom.
Trampova administracija tvrdi da je potrebno provjeriti biračke registre zbog navodnog glasanja osoba koje nijesu državljani SAD, za koje predsjednik tvrdi da koristi Demokratskoj partiji. Međutim, državne revizije i nezavisne analize pokazale su da je glasanje nedržavljana izuzetno rijetko.
Prema Reutersovoj analizi, od kada je 1996. godine uveden savezni zakon kojim je glasanje nedržavljana postalo krivično djelo, za takve slučajeve procesuirano je svega 129 osoba. Većina tih slučajeva bila je povezana sa zabunom birača ili greškama u komunikaciji sa izbornim zvaničnicima, a ne organizovanom prevarom.
Ministarstvo pravde, kojim rukovodi pomoćnica državnog tužioca za građanska prava Harmit Dilon, pokrenulo je niz sudskih postupaka protiv saveznih država koje nijesu željele da dostave potpune biračke evidencije. Zahtjevi administracije uključivali su podatke poput datuma rođenja birača i djelimičnih brojeva socijalnog osiguranja.
Sudovi su, međutim, u više slučajeva zaključili da Ustav SAD daje saveznim državama glavnu odgovornost za organizaciju saveznih izbora i odbacili zahtjeve savezne vlade kao prekoračenje nadležnosti.
Sporovi se vode uoči izbora za Predstavnički dom i Senat 3. novembra 2026. godine, na kojima republikanci nastoje da zadrže tijesnu većinu u oba doma Kongresa. Administracija predsjednika Trampa u međuvremenu pokušava da poveća ulogu federalne vlade u kontroli izbornih pravila.
Kritičari poteza administracije, uključujući organizacije za zaštitu biračkih prava i demokratske pravne timove, tvrde da se radi o pokušaju prikupljanja velikih količina osjetljivih podataka bez jasnog pravnog osnova, kao i stvaranju nepovjerenja u izborni sistem.
Administracija je nastavila da ulaže žalbe na odluke sudova, a pojedini sporovi bi mogli završiti pred Vrhovnim sudom SAD. Do sada, međutim, sudske odluke nijesu podržale zahtjeve Bijele kuće za pristup punim biračkim evidencijama saveznih država.