Tramp i Putin razgovarali o Ukrajini u „izuzetno otvorenom“ telefonskom pozivu

Tramp i Putin razgovarali o Ukrajini u „izuzetno otvorenom“ telefonskom pozivu

Ruski predsjednik Vladimir Putin je, prema navodima Kremlja, vodio „izuzetno otvoren“ i „konstruktivan“ razgovor sa američkim predsjdnikom Donaldom Trampom, dok su ruski napadi širom Ukrajine istovremeno bili u toku.

Savjetnik Kremlja Jurij Ušakov rekao je novinarima da su se dvojica lidera „usredsredila na pitanje rješavanja sukoba u Ukrajini“. Prema njegovim riječima, Putin je iznio „objektivnu i detaljnu analizu“ situacije na frontu, ukazujući na ono što bi, kako tvrdi, Sjedinjene Države realno mogle da učine kako bi se neprijateljstva brzo okončala.

Ušakov je dodao da je Putin naglasio i da Rusija „nema agresivne planove“ prema Evropi.

Bijela kuća, niti Tramp, u trenutku objavljivanja izvještaja nijesu objavili svoje saopštenje o razgovoru.

Diplomatija u sjenci novih napada

Telefonski razgovor obavljen je nakon vikend sastanaka američkih zvaničnika i izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, koji su boravili u Moskvi i Kijevu u pokušaju da ožive mirovne pregovore.

Međutim, uprkos trodnevnom primirju koje je Putin najavio u subotu, 5. septembra, eksplozije su nastavljene širom Ukrajine, uključujući područje oko Kijeva. Istog dana, nakon što su gradske vlasti u 15.03 izdale upozorenje na vazdušnu opasnost, eksplozije su se čule u blizini predgrađa Borispolj. Tokom dana više puta su proglašavane vazdušne uzbune koje su trajale satima.

Dronovi, artiljerija i vođene avionske bombe pogodili su stambene kuće i poslovne objekte u Dnjepropetrovskoj oblasti, dok su u Harkovskoj i Černigovskoj oblasti izbili požari nakon odvojenih napada.

Masovni ruski napad počeo je uveče 7. septembra i trajao tokom cijelog utorka. Rusija je lansirala protivbrodske rakete Oniks, balističke projektile Iskander-M, sisteme S-400, sjevernokorejske balističke rakete KN-23, 32 krstareće rakete H-101 i 166 dronova Šahed.

„Neprijateljsko granatiranje traje bez prekida još od sinoć“, saopštila je Državna služba za vanredne situacije Ukrajine.

Ruske snage pogodile su i zgradu televizijskog kanala „We Are Ukraine“ u Kijevu dok su novinari bili u programu uživo. Objekat je djelimično uništen, a najmanje pet osoba je povrijeđeno.

„Šahedi protiv medija predstavljaju novu stranicu ruske degradacije i Evropa i svijet moraju reagovati“, poručio je predsjednik Volodimir Zelenski.

Kremlj poručuje da je otvoren za pregovore

Napadi su pojačani uprkos izjavi portparola Kremlja Dmitrija Peskova, koji je rekao da Rusija očekuje nastavak trilateralnih pregovora sa Ukrajinom i Sjedinjenim Državama.

Govoreći indijskim medijima uoči samita BRICS-a u Nju Delhiju, Peskov je kazao da je Moskva „otvorena za mirno rješenje sukoba“, ali je istovremeno optužio Kijev da ne želi kraj rata.

On se posebno usprotivio uključivanju savjetnika za nacionalnu bezbjednost Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke u trilateralne pregovore.

„To će prije zakomplikovati pregovarački proces. Za razliku od Amerikanaca, Evropljani čine sve što mogu da spriječe završetak ovog rata“, rekao je Peskov.

Prema navodima AFP-a, Zelenski je izjavio da bi ruski, ukrajinski i američki pregovarači mogli da se sastanu već ovog mjeseca.

„Ako se sve strane saglase, želimo da sastanak bude održan na jesen. Ako uspije u septembru, bilo bi odlično. Što prije, to bolje“, rekao je ukrajinski predsjednik.

Ipak, nekoliko prethodnih rundi pregovora završeno je bez rezultata, a nakon novih ruskih napada povjerenje između strana ostaje na izuzetno niskom nivou, bez vidljivih znakova promjene stava Moskve.

Ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sibiga ocijenio je da je Putin pokrenuo novi masovni napad na Kijev odmah nakon odlaska američkih mirovnih izaslanika.

„Putinove balističke rakete govore glasnije od njegovih riječi o diplomatiji. Napad za napadom na stambene zgrade“, poručio je Sibiga.

Uprkos naporima da se održi zamah mirovnih pregovora, Moskva i dalje zahtijeva da Ukrajina ustupi teritorije u Donjeckoj i Luganskoj oblasti i odrekne se zapadne vojne pomoći.

Kijev više puta ponavlja da bi takvi uslovi predstavljali kapitulaciju i omogućili Rusiji da se pripremi za novu agresiju s ciljem uspostavljanja vlasti lojalne Moskvi.