Tajna dokumenta do kojih su došli istraživački novinari listova The Insider, Der Spiegel i Le Monde otkrivaju da su Rusija i Kina značajno proširile vojnu saradnju, uključujući planove za suprotstavljanje satelitskoj mreži Starlink Ilona Maska, zajednički razvoj naprednih sistema naoružanja i razmjenu borbenih iskustava stečenih u ratu u Ukrajini.
Uprkos tolikoj zavisnosti od Kine, Rusija ima jednu sumornu prednost. Kina nije vodila rat od 1979. godine, dok Rusija već više od četiri godine vodi rat u kojem je poginulo i stradalo na stotine hiljada ljudi. Upravo to borbeno iskustvo Rusija može unijeti u ovo partnerstvo.
Ovakva saradnja izaziva zabrinutost u evropskim prijestonicama. Kada je njemački kancelar Fridrih Merc u februaru 2026. godine otputovao u Peking, direktno je od Si Đinpinga zatražio objašnjenje o kineskoj podršci ruskom ratu. Si je u početku izbjegao odgovor, nakon čega se Merc ponovo vratio na isto pitanje. Merc je ranije javno izjavio da postoje tačno tri osobe koje bi gotovo preko noći mogle okončati rat: Vladimir Putin, Donald Tramp i Si Đinping.
„Svaki čin podrške ruskom kršenju međunarodnog prava produžava rat i stvara samo dodatnu, nesagledivu patnju“, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful za Der Spiegel, dodajući da će Berlin sa partnerima iz Evropske unije pokrenuti pitanje kineske pomoći Moskvi.
U Vašingtonu, dok pravi razmjeri partnerstva Moskve i Pekinga, koje obje strane nazivaju saradnjom „bez ograničenja“, postaju sve jasniji, zabrinutost tek počinje da raste.
„Ovo je poziv na buđenje na koji ova administracija mora da odgovori“, rekao je bivši službenik CIA-e Ed Bogan za The Insider. „Učinili su sve da zažmure na ruske obmane, dok su ljudi bliski administraciji, poput Maska, u najboljem slučaju ignorisali ono što Kina radi, a u najgorem je javno hvalili. Ti ljudi suštinski ne razumiju svijet u kojem žive, niti stvarne razmjere sopstvene moći.“
Naredni „tajni“ rusko-kineski vojni forum planiran je za kraj 2026. godine u Sankt Peterburgu.
Istraga o kojoj su izvijestili novinari Majkl Vajs, Roman Dobrohotov i Hristo Grozev zasniva se na podacima četiri prezentacije predstavljene na do sada neobjavljenom Trećem kinesko-ruskom forumu o vojno-tehničkoj saradnji, održanom u Guangdžouu u novembru 2023. godine, kao i na bilateralnom radnom protokolu potpisanom tokom tajnih pregovora u Moskvi u junu iste godine. Dokumenta obuhvataju saradnju u pet vojnih oblasti: protivsatelitske sposobnosti, integrisanu protivvazdušnu i protivraketnu odbranu, autonomna jata dronova, oklopna vozila nove generacije i vojnu avijaciju.
Prema rezultatima istrage, dokumenta su u suprotnosti sa javnim tvrdnjama Pekinga da je neutralan u ruskom ratu protiv Ukrajine. Umjesto toga, prikazuju ono što autori opisuju kao strukturisano vojno partnerstvo koje obuhvata neke od najosjetljivijih odbrambenih tehnologija dvije zemlje.
Jednu od prezentacija pripremili su istraživači Huang Hui i Ren Jie iz kompanije China Aerospace Science and Technology Corporation (CASC), a u potpunosti je posvećena načinima neutralisanja Starlinka, koji je postao ključni element ukrajinskih vojnih komunikacija. Do kraja 2023. godine SpaceX je Ukrajini isporučio više od 40.000 Starlink terminala, koji su korišćeni za komunikaciju na ratištu, upravljanje dronovima, koordinaciju artiljerije i medicinske evakuacije.
Prezentacija CASC-a opisuje distribuiranu satelitsku arhitekturu Starlinka kao stratešku prijetnju jer decentralizovani sistem otežava njegovo onesposobljavanje napadima na pojedinačne satelite ili zemaljske stanice. Navodi se da je ova satelitska mreža praktično uspostavila „svemirsku blokadu“ zauzimajući veliki dio niske Zemljine orbite i elektromagnetnog spektra.
Dokumenta predviđaju strategiju protiv Starlinka u tri faze. Prva podrazumijeva koordinaciju diplomatskih i pravnih aktivnosti Rusije i Kine radi ograničavanja širenja mreže ukazivanjem na rizike od sudara u niskoj Zemljinoj orbiti. Druga predlaže zajedničko traženje orbitalnih pozicija i radio-frekvencija kroz međunarodna regulatorna tijela, uz razvoj integrisanog sistema elektronskog ratovanja koji bi mogao selektivno ometati Starlink signal iznad određenih područja.
Treća faza predviđa direktne napade na mrežu putem sajber operacija usmjerenih na korisničke terminale zlonamjernim softverom, nakon čega bi uslijedio razvoj jeftinog protivsatelitskog oružja sposobnog da uništava Starlink satelite brže nego što bi ih SpaceX mogao zamijeniti. U prezentaciji se preporučuje i proširenje saradnje u okviru, kako se navodi, šire međunarodne tehničke alijanse protiv Starlinka.
Prema istrazi, kasniji razvoj događaja ukazuje da se djelovi ove strategije možda već sprovode. U kineskim vojnim publikacijama razmatrani su protivsatelitski laseri i raketni sistemi, dok su kineski istraživači navodno razvili zemaljsko mikrotalasno oružje sposobno da gađa satelite u niskoj Zemljinoj orbiti. Obavještajne službe NATO-a pratile su i ruski koncept oblaka metalnih kuglica namijenjenih oštećivanju solarnih panela satelita, dok se za drugi ruski sistem, poznat kao Volna Kupol Garant, navodi da može ometati Starlink prijemnike u radijusu od oko 16 kilometara.
Pet mjeseci prije foruma u Guangdžouu, delegacija koju je predvodio pukovnik Tong Sjaofeng iz Centralne vojne komisije Kine doputovala je u Moskvu na devetodnevne povjerljive razgovore sa ruskim državnim proizvođačem protivvazdušne odbrane Almaz-Antey. Prema navodima istražitelja, pregled evidencije letova potvrdio je prisustvo delegacije u Moskvi tokom pregovora.
Radni protokol koji je proizašao iz tih razgovora sadrži planove za zajednički razvoj integrisanog sistema protivvazdušne i protivraketne odbrane namijenjenog presretanju balističkih raketa, manevarskih bojevih glava i hipersoničnih projektila u završnoj fazi leta. Prema dokumentima, tokom pregovora u Moskvi povećani su planirani tehnički zahtjevi – domet presretanja balističkih raketa srednjeg dometa povećan je sa 3.500 na 4.000 kilometara, zahtjev za manevarskim sposobnostima sa 20 na 25 g, a visina presretanja hipersoničnih projektila sa 30 na 40 kilometara.
Projekat uključuje i zajednička istraživanja konstrukcije raketa, sistema komandovanja i upravljanja, integracije elektronskog ratovanja i automatizovanog upravljanja raketama, kao i paralelni program procjene budućih sistema protivvazdušne i protivraketne odbrane. Dokumenta pokazuju da je saradnja nastavljena i nakon 2023. godine, uz dodatne sastanke u Pekingu i održavanje četvrtog vojno-tehničkog foruma u Jekaterinburgu u decembru 2024. godine pod strogim mjerama tajnosti.
Istraga navodi da je još jedan ključni element partnerstva razmjena ruskog borbenog iskustva za kinesku tehnologiju. U prezentaciji Li Ronga iz Akademije vojnih nauka Narodnooslobodilačke vojske Kine predlaže se objedinjavanje ruskog iskustva iz rata u Ukrajini sa kineskim znanjem iz oblasti vještačke inteligencije i masovne proizvodnje radi razvoja autonomne lutajuće municije koja djeluje u rojevima.
Prema dokumentima ukrajinske vojne obavještajne službe na koje se istraga poziva, ruski autonomni dron V2U već koristi kineske module za vještačku inteligenciju, lidarske senzore, baterije i SSD uređaje za skladištenje podataka, što ukazuje da se kineska tehnologija testira u stvarnim borbenim uslovima u Ukrajini.
Posebne prezentacije razmatraju buduća oklopna vozila opremljena sistemima aktivne zaštite uz podršku vještačke inteligencije, besposadnim kupolama i integrisanim jatima dronova, dok druga izlaže planove za intenzivniju saradnju u oblasti avijacije kroz zajedničke laboratorije, prenos tehnologije i dijeljenje intelektualne svojine. Dokumenta takođe preporučuju zaobilaženje zapadnih sankcija kombinovanjem kineskog pristupa elektronici i poluprovodnicima sa ruskim zalihama sirovina i specijalizovanih komponenti.
Osim razvoja naoružanja, istraga navodi da kineska podrška ruskim ratnim naporima uključuje i savjetovanje u vezi sa fabrikom za proizvodnju dronova-kamikaza, kao i pomoć u uspostavljanju komunikacionih mreža za ruske snage nakon što je Starlink početkom 2026. godine ograničio pristup neregistrovanim terminalima koji su radili na okupiranim djelovima ukrajinske teritorije.
Dokumenta dodatno ukazuju na proširenje vojne saradnje, uključujući obuku najmanje 200 ruskih operatera dronova na šest lokacija u Kini, dodatne zajedničke vojne vježbe i prisustvo kineskih posmatrača uz ruske jedinice u blizini linije fronta. Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kalas izjavila je u junu da je Evropska unija potvrdila izvještaje prema kojima je Kina obučila stotine ruskih vojnika.
Istraga takođe podsjeća da je osnivač SpaceX-a Ilon Mask, čija kompanija Tesla i dalje u velikoj mjeri zavisi od kineskog tržišta, posljednjih godina javno iznosio stavove naklonjene Pekingu, dok SpaceX nije odgovorio na zahtjeve za komentar.
Njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful opisao je nalaze kao „izuzetno zabrinjavajuće“, navodeći da kineska podrška Rusiji ugrožava ključne bezbjednosne interese Evrope. Aleksandar Gabujev iz Carnegie Russia Eurasia Center ocijenio je da dokumenta potkopavaju tvrdnje Pekinga o neutralnosti, dok je vojni analitičar Pavel Luzin rekao da je zavisnost Rusije od kineskih elektronskih komponenti postala neophodna za održavanje njene odbrambene industrije pod zapadnim sankcijama.
Bivši službenik CIA-e Ed Bogan ocijenio je otkrića kao „poziv na buđenje“, upozoravajući da je razmjer rusko-kineskog vojnog partnerstva bio potcijenjen. Prema navodima istrage, naredni Rusko-kineski forum o vojno-tehničkoj saradnji planiran je za kasnije ove godine u Sankt Peterburgu.