Najmanje 14 studenata, aktivista i opozicionih političara u Srbiji od početka godine bilo je meta špijuniranja putem nedozvoljenog softvera, saopštili su predstavnici studenata u blokadi na prvoj konferenciji za novinare od početka studentskih protesta.
Špijuniranje mobilnih telefona forenzički su potvrdile pojedine svjetske laboratorije – Citizen Lab Univerziteta u Torontu i Amnesti internešnel, naveli su studenti.
„Njihovi telefoni napadnuti su jednim od najnaprednijih špijunskih softvera koji danas postoje u svijetu. Taj softver prodaje se samo državama i neko za to mora da odgovara“, rekla je Ela Zeković, studentkinja Fakulteta političkih nauka.
Kako je dodala, ovi softveri mogu da čitaju svaku poruku, pristupe fotografijama, kao i da aktiviraju mikrofon i kameru mobilnog telefona, dok je njihova upotreba krivično djelo prema zakonima Srbije.
„Na telefonu jedne koleginice pronađen je Pegasus, ubačen daljinski bez jednog klika i znanja korisnika“, kazala je Zeković, napominjući da je riječ o veoma skupom softveru.
Konferencija je održana u prostoru „Miljenko Dereta“ u Beogradu, u danu kada je više medija u Srbiji objavilo da bi parlamentarni izbori mogli biti održani 25. oktobra.
Izbori još nijesu formalno raspisani, što je jedan od ključnih zahtjeva studentskog pokreta, uz utvrđivanje odgovornosti za tragediju u Novom Sadu, kada je u padu nadstrešnice poginulo 16 ljudi.
Ko je bio meta špijuniranja?
Od početka godine 14 ljudi bilo je meta naprednih špijunskih softvera, odnosno spajvera, potvrđeno je analizom Šer fondacije.
Kako je saopšteno, riječ je o najvećem broju nadziranih ljudi u jednom „talasu“ u Srbiji.
Period u kojem su se napadi dogodili poklapa se sa lokalnim izborima održanim 29. marta 2026. godine.
Među metama su bili predstavnici studentskog pokreta, aktivisti, jedan narodni poslanik i lokalni odbornik, obojica iz opozicione stranke.
Napadi su otkriveni nakon što je u avgustu 12 ljudi na svoje Apple telefone dobilo obavještenje da su bili meta napada špijunskim softverom.
Kako je špijuniranje sprovedeno?
Za jednog člana studentskog pokreta potvrđeno je da je korišćen spajver izraelske kompanije NSO Group – Pegasus, koji je instaliran metodom „zero click“.
Pojednostavljeno, kod „zero click“ napada softver se instalira daljinski, bez potrebe da korisnik klikne na bilo šta ili da neko ima fizički kontakt sa uređajem. Otuda i naziv – nula klikova.
Spajver je ostao u telefonu do prvog narednog ažuriranja.
Riječ je o naprednoj verziji spajvera, jer nije potrebno da neko fizički uzme telefon, što se, kako podsjeća BBC, ranije u Srbiji dešavalo nakon hapšenja i informativnih razgovora.
Posljedice su slične.
Spajver može imati pristup gotovo svim podacima na uređaju – porukama, kontaktima, fotografijama i podacima iz aplikacija, a može i tajno snimati ekran ili aktivirati mikrofon i kameru.
Iz kompanije NSO Group ranije su saopštavali da njihove proizvode i usluge „koriste isključivo bezbjednosne vladine službe i organi reda za borbu protiv kriminala i terorizma“.
U slučaju ostalih 11 osoba koje su dobile isto obavještenje, još se provjerava koji je špijunski softver korišćen.
Pored toga, još dva telefona bila su zaražena novom verzijom NoviSpy spajvera.
Kod jednog člana studentskog pokreta, špijunski softver instaliran je nakon što je priveden u policiju na ispitivanje.
Telefon je nasilno otključan, preuzet je njegov sadržaj, a potom je instaliran softver koji je preuzimao podatke i slao ih na eksterni računar.
Isti spajver pronađen je i na drugom telefonu. Slučaj je otkriven nakon što je privatna Viber poruka sa tog telefona pročitana na televiziji Informer.
Šer fondacija je ove slučajeve provjeravala sa stručnjacima za digitalnu forenziku iz Citizen Laba, istraživačko-tehnološke laboratorije pri Univerzitetu u Torontu, kao i sa stručnjacima Bezbednosne laboratorije Amnesti internešnel, međunarodne organizacije za ljudska prava.
Raniji slučajevi špijuniranja u Srbiji
Iz Šer fondacije podsjećaju da ovo nije prvi slučaj špijuniranja putem nedozvoljenog softvera u Srbiji.
Krajem 2024. godine analiza Bezbednosne laboratorije Amnesti internešnel o nezakonitom nadzoru aktivista, novinara i nevladinih organizacija u Srbiji pokazala je da su „desetine, ako ne i stotine, uređaja bili meta špijunskog softvera NoviSpy tokom posljednjih godina“.
Pored direktnog narušavanja privatnosti, ovakve prakse mogu obeshrabriti ljude da se bave politikom, javno istupaju ili izražavaju neslaganje.
U novembru 2023. godine otkriveni su pokušaji špijunskih napada na mobilne telefone dvoje ljudi iz civilnog društva, dok su se u februaru 2025. dvije novinarke BIRN Srbija našle na meti špijunskog softvera Pegasus.
One su dobile sumnjive Viber poruke sa istog, njima nepoznatog telefonskog broja iz Srbije.
U decembru 2025. godine Amnesti internešnel izvijestio je o targetiranju studenata na protestima kroz zero-day napade i forenzički alat Cellebrite.
Zero-day, odnosno „nula dana“, označava ranjivost za koju proizvođač softvera ne zna i za koju u tom trenutku ne postoji rješenje. Zlonamjerni akteri mogu je iskoristiti prije nego što proizvođač sazna za nju i razvije zaštitu.
Nakon pritiska aktivista i objavljivanja dokaza, kompanija je objavila da će obustaviti korišćenje svoje tehnologije u Srbiji.
Studentski pokret nastao je nakon pada nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi, a jedna žena teško povrijeđena.
Uslijedili su masovni protesti i blokade koje su predvodili studenti.
Skoro dvije godine nakon tragedije, prema navodima BBC-ja, nije pokrenut nijedan sudski postupak.
Pored zahtjeva za utvrđivanje odgovornosti za tragediju, studentski pokret je u maju 2025. godine iznio i zahtjev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Dok se čeka raspisivanje više puta najavljivanih izbora, skupove širom zemlje organizuje i vladajuća Srpska napredna stranka (SNS).
Izbori bi mogli biti održani 18. ili 25. oktobra, dok bi tačan termin, prema ranijoj izjavi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, trebalo da bude poznat uskoro.