Skupština je na današnjoj vanrednoj sjednici izglasala Zakon o Budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
Prijedlog su podržala 43 prisutna poslanika vlasti, dok poslanici opozicije nijesu glasali.
Vuković: Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti svojevrsni ustav javnih finansija
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da ovaj zakon uređuje jedno od temeljnih pitanja svake države, a to je planiranje, trošenje i kontrola javnog novca.
„Prijedlog zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti nije samo tehnički propis. On je u pravnom smislu svojevrsni ustav naših javnih finansija“, rekao je Vuković.
Pojasnio je da Crna Gora već ima sistemski zakon u ovoj oblasti.
„Novim zakonom modernizujemo postojeći okvir, s ciljem da ga učinimo jasnijim, dosljednijim i, što je najvažnije, uskladimo sa evropskim standardima upravljanja javnim finansijama“, kazao je Vuković.
Kazao je da je riječ o sistemskom propisu od 150 članova, sistematizovanih kroz 20 poglavlja.
Rakočević: Pokret Evropa sad truje Crnu Goru
Poslanik DPS-a Nikola Rakočević osvrnuo se na početku diskusije na pitanje da li će izbori usporiti evropski put.
„Naravno da neće. Hoće ako Vlada odluči da se bavi institucionalnom prednošću i zloupotrebom institucija, a ne bude se bavila institucijama i reformama. Nažalost, ova Vlada nedovoljno radi u interesu građana i mimo izbora i u izbornoj kampanji“, istakao je Rakočević.
Prema njegovim riječima, Pokret Evropa sad truje Crnu Goru.
„Nema te terapije i tog doktora koji pacijenta može spasiti kad ga direktor bolnice svako jutro truje. To vam je Crna Gora. Mi imamo Vladu, premijera i cijelu jednu krovnu politiku koja se zove Evropa sad, koja truje Crnu Goru, uništava je. Džaba dobar kadar, ideje, dobra namjera, kada ne postoji politička volja da se politika vodi odgovorno, a budžet, potrošnja i prihodi vode bez populizma, bez potrošačko-kreditnog modela, koji je u centru politike Evrope sad. Ova državna kasa se vodi populizmom koji je nastao iz političkog programa“, istakao je Rakočević.
Prema njegovim riječima, tri ključna predizborna obećanja vlasti o poboljšanju životnog standarda, meritokratiji i identitetskim pitanjima su iznevjerena.
„Evropska integracija nije bila obećanje. Premijer ove države je prije izbora kazao šta stvarno misli o Evropskoj uniji. Sjetite se njegove izjave kada je kazao da su evropski lideri i Evropska unija nedovoljno sposobni za buduće izazove, i u smislu ekonomije, da je previše birokratije, da je previše troma i spora evropska administracija. To su riječi Milojka Spajića prije 2023. godine. Bio je izraziti euroskeptik. Pobjegao je u tu priču kada je Evropa otvorila vrata zbog geopolitičkog meteža“, naglasio je Rakočević.
Naveo je da Vlada godišnje izdvaja 360 miliona eura za zapošljavanje više nego što je predviđeno optimalnim modelom, navodeći da je 26 odsto viška zaposlenih u javnoj administraciji.
„Da ne pričamo o partijskom zapošljavanju i osnivanju novih preduzeća samo da bi se uhljebili novi zaposleni. Meritokratija je propala“, istakao je Rakočević.
Dodao je da nijesu ispunjena ključna obećanja zasnovana na boljem životnom standardu, kvalitetu života građana i jednakim šansama.
„Sve je bila šarena laža i bilbord ekonomija“, poručio je Rakočević.
Pejović: Ovaj zakon određuje granice između odgovorne države i države koja vjeruje da novac ne raste na drvetu želja
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović kazala je da je ovaj zakon vrlo važan.
„Mi svake godine, obično usred zime, kad mu zakonski vrijeme nije, dobijemo jedno pet kilograma budžeta. I kada otvorimo te propise, pronađemo mnogo toga, između ostalog, koliko država ima novca, koliko će potrošiti, pozajmiti, a koliko će građani morati da vrate. I taj novac ima jednu neobičnu osobinu. Dok je u budžetu, svi ga vide, a čim ga potrošimo, više nije naš, nego njihov, nečiji, sve dok ne ostane samo jedna stvar – naša obaveza da ga vratimo, a da često ne znamo ni ko je, ni kako potrošio naš novac. Ovaj zakon određuje granice između odgovorne države i države koja vjeruje da novac ne raste na drvetu želja“, istakla je Pejović.
Smatra da je dobro što se ograničavaju državne garancije i traži procjena kapitalnih projekata.
„Dobro je što se jača Fiskalni savjet. Važno je što se predviđa obaveza da Vlada obrazloži zašto se mišljenje Fiskalnog savjeta ne prihvata. Ako već neće da slušaju stručnjake, red je da se objasni zašto ih ne slušamo. Dobro je što se uvodi javni registar investicija. Ovo smo inicirali kolege Mugoša, Konatar i ja i drago mi je što ste nas saslušali i to na koncu implementirali“, rekla je Pejović.
Mugoša: Shvatate li da je u Crnoj Gori dostignut istorijski maksimum zaduženja građana – preko dvije i po milijarde eura
Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša kazao je da su na matičnom odboru imali konstruktivnu raspravu o prijedlogu ovog zakona.
„Ovaj zakon je bitan jer određuje kako će se u narednih desetak godina javna sredstva planirati, trošiti i kontrolisati. Zamolio sam sve poslanike da obrate pažnju na to kako će ovaj zakon primjenjivati, posebno oni koji žele da ga zaobiđu, jer smo imali primjere da se vrlo fleksibilno tumačio od strane potrošačkih jedinica, organa i lokalnih samouprava“, istakao je Mugoša.
Prema njegovim riječima, ovaj zakon ima dobrih strana.
„Dobra strana je što će građani moći da na mjesečnom nivou gledaju sva trošenja iz državnog trezora i građanima treba prezentovati ugovore. Dobar je i registar javnih investicija i na odboru smo tražili da Vlada o tome kvartalno obavještava“, kazao je Mugoša.
Naglasio je da nije dobro što je promijenjena odredba koja se tiče rasta tekuće potrošnje i fondova.
„Sve je ovo lijepo što ćemo danas da pričamo, ali naša realnost je vrlo problematična. Rast prosječne zarade u kontinuitetu je manji od rasta cijena. Obezvrijeđena je prosječna zarada, to je fakat i time treba da se bavimo“, podvukao je Mugoša.
Nadležne je upitao shvataju li da je u Crnoj Gori dostignut istorijski maksimum zaduženja građana – preko dvije i po milijarde eura.
„Taj podatak ne mora sam po sebi da bude sporan, ali ako dalje analiziramo, vidimo da su se građani zadužili 400 miliona više nego prošle godine, a da je 60 odsto bilo nenamjenskih gotovinskih kredita za tekuće potrebe. To treba da nas brine“, poručio je Mugoša.
Prema njegovim riječima, nije sve tako bajno kao što pričaju kolege iz vlasti.
„Ja sam i tada govorio – neka su se povećale minimalne zarade i trebale su, ali ta zarada znači 100 eura više u lijevom džepu i trošak 150 eura u desnom“, naglasio je Mugoša.
Govoreći o penzijama, kazao je da se mora napraviti gradacija penzija.
„Bahatim ponašanjem pojedinih ministarstava pare troše na razne ugovore, ugovorčiće i službena putovanja. Imamo prilagođavanja socijale dva puta godišnje po euro i po. To su najteže zakonske kategorije. Svako četvrto dijete je u riziku od siromaštva. To su stvari kojima treba da se bavimo“, podvukao je Mugoša.
Govorio je i o vršnjačkom nasilju i preventivi kada je riječ o korišćenju psihoaktivnih supstanci.
„Realnost je problematična. Moramo se baviti preventivom, a ne posljedicama. Crnogorska ekonomija raste, ali se ne razvija. Dok god taj model forsiramo, nijedna od ovih kategorija neće biti zadovoljna. Svi se zalažemo za EU, ali će problemi nastati kada se naši mikro i mali biznisi suoče sa evropskim tržištem. Volio bih da nam realnost bude mnogo bolja nego tekstovi koje donosimo zbog evropskih standarda“, poručio je Mugoša.
Ivan Vuković: Fiskalna odgovornost u Crnoj Gori djeluje kao paradoks ili oksimoron
Poslanik DPS-a Ivan Vuković kazao je da fiskalna odgovornost u Crnoj Gori djeluje kao paradoks ili oksimoron.
„Kao drveno gvožđe kako se to kaže, ili glasna tišina. To je fiskalna odgovornost danas. Da nije takoo, Crna Gora ne bi imala najglomazniju Vladu u svijetu po glavi stanovnika. Članove Vlade više niko ne može ni da izbroji. To je nevaspitano“, poručio je Vuković.
Prema njegovim riječima, da fiskalna odgovornost nije imaginarna kategorija, Crna Gora ne bi imala najskuplju javnu administraciju u Evropi.
„Za novac koji bez osnova trošimo na zarade ljudi koji primaju platu, a ne idu na posao, mnogi ne znaju ni đe im je radno mjesto, mi bismo za taj iznos mogli da rekonstruišemo kompletne crnogorske aerodrome“, istakao je Vuković.
Podsjetio je i da je javni dug za pet godina porastao 770 miliona eura, od 2020. do 2025. godine.
„Da nije tako, nikome iz vlasti nikada, ni pod kojim okolnostima ne bi palo na pamet da kaže da je inflacija možda loša za građane, ali je dobra za državu. Vjerujte da će to ući u udžbenike iz političkih nauka. To odgovorno tvrdim“, naglasio je Vuković.
Da se ne radi o imaginarnoj kategoriji, kaže Vuković, Vlada bi umanjila akcize na gorivo, dok traje poremećaj na globalnom tržištu.
„Da nije tako, Vlada bi pronašla rješenje za za kontinuirani rast cijena, zbog čega Crna Gora polako ali sigurno postaje država za bogaate ljude. Da nije tako, država bi sad, a ne uoči narednih izbora, što je plan, povećala penzije, ako već postoji mogućnost za to. Više od 50% penzionera danas prima minimalnu penziju“, podvukao je Vukovič.
Podsjetio je i da je Elektroprivreda prošlu godinu završila sa minusom od 92 miliona eura.
„Kao reakcija na taj izvanredan finansijski rezultat, menadžment dobija novi mandat, kao nagradu za kvalitetan rad. Bravo momci. Malo je 92 miliona eura. Do kraja godine 150 miliona, zato što ćee građani to da vrate“, podvukao je Vuković.
Ocijenio je da bi se na ovu temu mogao napisati roman čiji bi naslov bio „dobrovoljni davaoci tuđe krvi.
„To je ekonomska logika ljudi koji trenutno vode Crnu Goru. Ako se ikad taj roman napiše, znate li ko bi trebalo da napiše predgovor – ja mislim Vi ministre, jer ste svjesni ovih stvari, znate kime ste okruženi i koliko Vam kolege haju za stabilnost javnih finansija“, naglasio je Vuković.