Prije pet godina Zapad je rizikovao ozbiljnu diplomatsku krizu sa saveznicom u NATO-u, Turskom, kada je deset ambasadora zatražilo oslobađanje čovjeka za kojeg su smatrali da je politički zatvorenik, što je izazvalo bijes predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, koji je naredio njihovo protjerivanje.
Nakon dva dana intenzivnih diplomatskih pregovora 2021. godine, tenzije su smirene pošto su ambasadori Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Njemačke, Kanade i drugih zemalja objavili pomirljive izjave, a Erdogan poručio da će ubuduće biti oprezniji.
Tako je i bilo.
Od tada, a naročito nakon što je Rusija godinu kasnije izvršila invaziju na Ukrajinu, zbog čega se Evropa osjećala izloženijom bezbjednosnim prijetnjama, Zapad uglavnom izbjegava da javno ukazuje na stanje ljudskih prava i sloboda u Turskoj. Umjesto toga, fokus je stavljen na jačanje bezbjednosne saradnje sa ovom regionalnom vojnom silom i značajnim izvoznikom naoružanja.
Promjena pristupa Zapada biće vidljiva kada se lideri 32 države članice NATO-a sastanu u Ankari od 7. do 8. jula.
Prema riječima zapadnih i turskih diplomata uključenih u pripreme samita, ne očekuje se da će kritikovati do sada nezabilježeni pravosudni obračun sa glavnom opozicionom Republikanskom narodnom partijom (CHP), uključujući i pritvaranje njenog predsjedničkog kandidata, gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, koji se smatra glavnim Erdoganovim političkim rivalom.
Pojedini kritičari Erdoganove vlasti smatraju da relativno ćutanje Zapada ohrabruje dalje autoritarno skretanje Turske, dodatno izoluje opoziciju i zanemaruje temeljne principe NATO-a, među kojima su demokratija i vladavina prava.
„I dalje je važno da Zapad nastavi da govori o urušavanju demokratskih institucija u Turskoj, jer taj proces nije nepovratan i Turska nije izgubljen slučaj“, rekao je bivši američki ambasador u Ankari Dejvid Saterfild.
„Važno je da građani Turske čuju kako drugi govore o njihovom političkom sistemu na ovaj način“, rekao je Saterfild, koji sada vodi Baker Institute for Public Policy, u izjavi za Reuters.
Erdoganov kabinet nije odgovorio na zahtjev za komentar ovih stavova.
Saterfild je odbacio tvrdnje da je njegovo zalaganje za ljudska prava u Turskoj narušilo ključne američko-turske odnose, dodajući da odluka administracije predsjednika Donalda Trampa tokom njegovog drugog mandata da izbjegava razgovore o demokratskim vrijednostima nije doprinijela unapređenju bilateralnih odnosa.
Erdogan je 2021. godine nakratko naložio da Saterfild, zajedno sa još devet zapadnih ambasadora, bude proglašen za personu non grata nakon što su zajednički zatražili oslobađanje zatvorenog filantropa Osmana Kavale, navodeći da taj slučaj šteti turskoj demokratiji.
Kavala je u pritvoru gotovo devet godina i prijeti mu doživotna kazna zatvora zbog optužbi da je pokušao da sruši vladu, što on negira. Evropski sud za ljudska prava presudio je da on i ostali optuženi u tom predmetu treba da budu oslobođeni zbog nedostatka dokaza, uz ocjenu da je njegov pritvor imao za cilj da ga ućutka.
Erdoganova vladajuća Partija pravde i razvoja, koja je na vlasti već 23 godine, odbacuje kritike na račun demokratskih standarda u zemlji, kao i tvrdnje da je pravosuđe politizovano, insistirajući da su sudovi nezavisni.
Tokom protekle dvije godine uhapšene su stotine izabranih funkcionera i članova opozicione CHP, a njen lider je smijenjen, u onome što ta partija opisuje kao pravosudni puč.