Zapadni saveznici pokušaće da obezbijede nova obećanja o isporuci sistema protivvazdušne odbrane Ukrajini na današnjem sastanku u Parizu, nakon što su nestašice ostavile zemlju sve izloženijom ruskim balističkim raketama, uprkos nedavnim promjenama u dinamici na ratištu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pridružiće se najmanje 25 svjetskih lidera na sastanku Koalicije voljnih, koji je dio širih napora usmjerenih na usaglašavanje zajedničkog stava koji bi mogao biti predstavljen Rusiji, kao i na definisanje bezbjednosnih garancija koje bi podržale eventualni mirovni sporazum.
Današnji sastanak održava se svega nekoliko dana nakon samita NATO-a, čiji je cilj bio da pokaže transatlantsko jedinstvo i dugoročnu podršku Ukrajini.
Rusija je u subotu izvela raketne i napade dronovima na Ukrajinu, pri čemu je poginulo osam ljudi, a više desetina je ranjeno, saopštili su zvaničnici, dok je Zelenski pozvao saveznike da ubrzaju isporuku oružja Kijevu.
„Balističke rakete koje lansira (ruski predsjednik) Vladimir Putin namjerno gađaju civilna područja, a jun je bio jedan od najsmrtonosnijih mjeseci od početka rata“, rekao je ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro u intervjuu za Ouest-France sinoć.
Rusija tvrdi da gađa isključivo vojne ciljeve i negira da napada civile.
Zvaničnik francuskog predsjedništva rekao je novinarima da će fokus sastanka biti saradnja u oblasti odbrane od balističkih projektila – od nabavke dodatnih američkih presrijetača Patriot, preko ubrzavanja raspoređivanja francusko-italijanskog sistema protivvazdušne odbrane SAMP-T, do razmatranja načina na koji evropska i ukrajinska odbrambena industrija mogu razviti alternativna rješenja.
Jedna od opcija koja se razmatra jeste da više evropskih država zajednički razvije sistem koji bi dopunio SAMP-T i/ili Patriot, pri čemu bi Ukrajina imala značajnu ulogu u proizvodnji.
Ukrajina se suočava s kritičnim nedostatkom municije za svoje protivvazdušne sisteme i tokom proteklog mjeseca uglavnom nije uspijevala da obara balističke rakete koje lete višestruko brže od brzine zvuka.
Zbog toga je od saveznika zatražila dodatne isporuke, ali i pozvala Evropu da zajedno s njom razvije sopstveni sistem protivvazdušne odbrane za presrijetanje balističkih projektila.
Kako Rusija pojačava napade, Kijev je intenzivirao i napade dronovima na teritoriji Rusije, ciljajući naftna postrojenja i pogone za proizvodnju oružja kako bi oslabio ekonomsku sposobnost Moskve da nastavi rat.
Lideri će takođe razmotriti načine za smanjenje ruskih prihoda, posebno kroz suzbijanje djelovanja takozvane „flote iz sjenke“, odnosno tankera sa netransparentnom vlasničkom strukturom koji se koriste za zaobilaženje međunarodnog nadzora pri izvozu ruske nafte.
Evropska unija bi naredne sedmice trebalo da usvoji i 21. paket sankcija protiv Rusije.
Francuski predsjednik Emanuel Makron najavio je da će danas biti predstavljeno više novih inicijativa, od kojih će neke biti bilateralne i mogle bi se odnositi na zajedničku proizvodnju naoružanja.
On je takođe rekao da bi Koalicija voljnih mogla najaviti zajedničke vojne vježbe kako bi koncept budućih multinacionalnih snaga u Ukrajini (MNFU) postao konkretniji i operativniji.
„Važno je zapamtiti da MNFU obuhvata kopnenu, vazdušnu i pomorsku komponentu, kao i obuku. Sve te komponente biće kontinuirano testirane, u različitom obimu i uz učešće svih partnera, kako bi se osigurala njihova vjerodostojnost“, rekao je zvaničnik.
„Ne radi se o izvođenju vojnih vježbi u Ukrajini“, dodao je.