Ruski udari pretvaraju Odesu u jednu od najopasnijih luka na svijetu

Ruski udari pretvaraju Odesu u jednu od najopasnijih luka na svijetu

Rusija je posljednjih sedmica pojačala raketne i dron napade duž ukrajinske obale Crnog mora, gađajući luke Odesu, Čornomorsk i Pivdenji u trenutku kada traje ljetnja žetva žita, što je ozbiljno ugrozilo izvoz i bezbjednost civila i pomoraca, pokazuju podaci ukrajinske lučke administracije i svjedočenja radnika iz Odesе.

„Moj kranista, moj partner, poginuo je pet metara od mene… Vozač je ostao u kabini. I on je poginuo“, kaže Svitlana Halčenko, rukovoditeljka smjene u skladištu glavne luke u Odesi, prisjećajući se ruskog balističkog projektila koji je eksplodirao na njenom radnom mjestu.

Iako je ranjena i hoda uz šepanje, a geleri su joj i dalje u nozi i leđima, odlučna je da nastavi da radi. Međutim, luka koja je nekada vrvjela od aktivnosti sada je gotovo utihnula.

Dok razgovara, stalno uvija maramicu među prstima i pokušava da zadrži prisebnost, a suze joj naviru iza naočara. Kaže da su posljednje sedmice bile gore nego ikad.

„Veoma je teško za moral. Mnogo sirena, mnogo šaheda, mnogo pogodaka. Ljudi su veoma napeti“, kaže ona.

Prema podacima ukrajinske lučke administracije, samo u julu zabilježeno je 57 ruskih napada na civilna plovila, od čega 22 na moru, kao i još 67 pogodaka lučke infrastrukture.

Iako su i ranije postojali ruski napadi na međunarodne brodove, nikada nijesu bili ovako brojni i smrtonosni.

Turski teretni brod Golden Leo pogođen je 19. jula sa tri ruska projektila, pri čemu je poginulo devet članova posade iz Indije i Sirije, kao i ukrajinski pilot. Brod, koji je prevozio ukrajinski kukuruz, potonuo je nedjelju dana kasnije kod Odese.

Prema časopisu Lloyd’s List, Crno more bi sada moglo biti najopasnije mjesto za pomorski saobraćaj na svijetu, a jul najsmrtonosniji mjesec za trgovačke pomorce od početka ruske invazije punog obima.

U kancelariji sindikata u Odesi, predsjednik Sindikata radnika pomorskog transporta Ukrajine Oleg Grigorijuk kaže da njegovi članovi trpe ogroman pritisak.

„Mnogo je veterana koji su već služili svojoj zemlji i doslovno kažu da je u luci strašnije nego na prvoj liniji fronta“, navodi on.

Zbog blizine teritorija pod ruskom okupacijom, radnici često nemaju vremena da reaguju.

„Projektil iz Krima stiže za manje od jednog minuta. Ako sjedite u kranu, treba vam tri i po minuta da siđete i odete u sklonište. Doslovno nema vremena za to“, kaže Grigorijuk.

Tokom rijetke posjete jednoj od glavnih luka u tom području gotovo da nije bilo znakova života. Stotine metara vezova bile su prazne, ogromni portalni kranovi stajali su nepomično, a mala ekipa obavljala je samo održavanje.

Ukrajinske vojne vlasti dozvolile su posjetu pod strogim uslovom da se ne otkrije ime luke niti da se bilo šta snima, kako Rusija ne bi saznala šta je oštećeno i dobila podatke koji bi mogli pomoći u daljem gađanju ciljeva.

U blizini su bila usidrena dva teško oštećena teretna broda, sa ozbiljno uništenim komandnim mostovima i prostorijama za posadu. Samo je jedan usamljeni teretnjak viđen kako se kreće prema luci.

„Srce mi je slomljeno“, rekao je jedan visoki menadžer pod uslovom anonimnosti.

„Obično postoji red, čak i na otvorenom moru, koji čeka slobodan vez“.

On podsjeća na sporazum o izvozu žita iz 2022. godine, postignut uz posredovanje Ujedinjenih nacija, kojim je Rusija pristala da ukine blokadu ukrajinskog poljoprivrednog izvoza i uspostavi bezbjedne pomorske koridore prema glavnim lukama Odese.

„Zaustavili su sporazum sredinom 2023, ali nijesu počeli da ga napadaju sve do skoro. Danas to rade sistematski“, kaže menadžer.

Usred obilaska oglasile su se sirene, pa su svi morali da potraže sklonište dok je iznad luke prolazio ruski dron sa mlaznim pogonom. Umorni lučki radnici provjeravali su telefone čekajući da opasnost prođe.

Prema riječima menadžera, nedavna uzbunjivanja primorala su luku da bude zatvorena 15 od 24 sata dnevno.

Tehnički, luke su otvorene i nema zabrane za komercijalne brodove, ali su rizici očigledno preveliki za većinu brodovlasnika.

„Gotovo da nema nikoga ko želi da uplovi jer postoji ogroman problem sa pogibijama ljudi“, kaže suvlasnik i izvršni direktor jedne od najvećih luka u regionu Andrej Stavnjicer.

„Vidimo da je cijeli lanac snabdijevanja praktično zaustavljen“.

Stavnjicer smatra da Rusija gotovo sigurno uzvraća na nedavne uspješne ukrajinske napade na ruske brodove, uključujući sankcionisana plovila koja prevoze naftu i druga koja snabdijevaju okupirani Krim.

Ukrajinska operacija dronovima „MoLoČKa“ pogodila je oko 200 ruskih plovila i gotovo zaustavila saobraćaj u Azovskom moru.

Ukrajinci odbacuju poređenje da obje strane rade isto. Kako navode, Kijev pokušava da oslabi kontrolu Moskve nad okupiranom teritorijom, dok Rusija sprečava Ukrajinu da izvozi prijeko potrebno žito na svjetsko tržište.

To se dešava u najosjetljivijem periodu godine, kaže direktor trgovine kompanije Nibulon Volodimir Slavinski.

„Poljoprivrednici moraju brzo da skinu žito sa njiva da ne izgube rod. Moraju moći da prodaju ono što su požnjeli i reinvestiraju novac u naredni proizvodni ciklus“.

Ukrajina je jedan od najvećih svjetskih proizvođača žita i uljarica. Prije početka ruske invazije obezbjeđivala je oko šest odsto svjetskog izvoza pšenice i deset odsto izvoza kukuruza.

Međutim, izvještaji ukazuju da je izvozni kapacitet pao za najmanje trećinu od početka invazije.

Crno more ostaje ključna izvozna ruta. Prošle godine luke Velike Odese ostvarile su više od 73 miliona tona ukrajinskog pomorskog izvoza, od čega je 38 miliona tona bilo žito.

Pošto se trenutno gotovo nijedno plovilo ne kreće ukrajinskim crnomorskim koridorom, trgovci već računaju gubitke.

„Već smo izgubili mogućnost da globalnim kupcima isporučimo oko pola miliona do 700.000 metričkih tona ukrajinskog žita i uljarica“, kaže Slavinski.

Daleko od luke, Odesa pokušava da pokaže drugo lice. Ljetnja sezona je u punom jeku, plaže su pune posjetilaca iz cijele Ukrajine, svirači nastupaju na Potemkinovim stepenicama, a kupači jedva da reaguju na sirene i udaljene eksplozije.

Na snimku objavljenom u ponedjeljak vidi se kako kupači izvlače ruski dron iz mora dok turisti posmatraju.

Ljudi znaju rizike. Krajem juna poginula je 26-godišnja Darija Kravčenko kada je geler oborenog ruskog drona pao na plažu.

Slična tragedija dogodila se ove sedmice i na ruskoj obali Crnog mora, gdje je, prema lokalnim vlastima, poginulo sedam osoba, uključujući troje djece, kada je oboreni ukrajinski dron pao na prepunu plažu.

Nije jasno šta je Ukrajina gađala, ali rat protiv brodova i luka ima mnogo usputnih žrtava – mornara, lučkih radnika i ljudi koji jednostavno imaju nesreću da žive ili rade u blizini.

Nakon nedavne eksplozije drona izvan Odese, 83-godišnji Andrij Dudik stajao je pored uništene kuće i vrta. Fizički nije povrijeđen i neobično mirno je govorio o dronu koji mu je prekinuo popodnevni san.

„Ležao sam i razmišljao šta ću raditi danas popodne. Sad znam“, našalio se.

Na pitanje da li se osjeća kao slučajna žrtva ruskih napada na obližnje luke, odgovorio je kratko:

„Apsolutno. I neću to zaboraviti“.