Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je Srbija uključena u određena pitanja koja su potencijalno problematična i eksplozivna i koja privlače međunarodnu pažnju, ali je istovremeno poručio da Vašington želi da produbi strateško partnerstvo sa Beogradom.
Odgovarajući na pitanja novinara prije odlaska sa Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, Rubio je govorio i o odnosima Sjedinjenih Američkih Država i Srbije.
„Jasno je da je Srbija uključena u određena pitanja koja su potencijalno problematična i eksplozivna, te koja privlače međunarodnu pažnju“, rekao je Rubio.
On je dodao da SAD sa Srbijom imaju strateško partnerstvo koje žele da prodube.
„I namjeravamo to učiniti, dok istovremeno rješavamo potencijalne probleme koji bi se mogli pojaviti, a za koje znam da se duboko tiču i same Srbije“, kazao je Rubio.
Američki državni sekretar rekao je i da su Srbiju već posjećivali predstavnici Stejt departmenta i drugih američkih vladinih agencija.
„Nadam se da ću i ja imati priliku da je posjetim“, rekao je Rubio.
Strateški dijalog SAD i Srbije
Sjedinjene Američke Države i Srbija su u julu potpisale Memorandum o razumijevanju o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj sigurnosti, u okviru procesa strateškog dijaloga održanog u Vašingtonu. Susret američkih i srpskih zvaničnika tada je otvorio upravo Rubio.
U avgustu su republikanski i demokratski članovi Predstavničkog doma američkog Kongresa podnijeli prijedlog zakona kojim se od SAD traže mjere prema Srbiji zbog, kako su naveli, „ozbiljnog nazadovanja“ u demokratiji i vladavini prava, kao i saradnje sa Rusijom, Kinom i Iranom.
U prijedlogu zakona navodi se da Srbija bilježi ozbiljno nazadovanje u oblasti demokratije, što je, prema njegovim predlagačima, zabilježeno i u Izvještaju o ljudskim pravima za 2024. godinu i Izvještaju Evropskog parlamenta o Srbiji za 2025. godinu. U tim dokumentima ukazuje se na probleme u oblastima vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa, slobode medija i korupcije.
Republikanac Džo Vilson, jedan od predlagača zakona, izjavio je da se Srbija pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem „namjerno sve više udaljavala od vladavine prava“ i približavala Rusiji, Kini i Iranu.
Zastoj u evropskim integracijama
Srbija je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ali gotovo pet godina nije otvorila nijedno novo pregovaračko poglavlje. Kao jedan od razloga navodi se nedovoljan napredak u oblasti vladavine prava, ali i neusaglašavanje spoljne politike Srbije sa politikom EU.
Nakon početka rata u Ukrajini, Srbija nije uskladila svoju spoljnu politiku sa Evropskom unijom niti je uvela sankcije Rusiji, što je bio jedan od razloga za zastoj u pristupnim pregovorima.
Američki kongresmen Džo Vilson nedavno je predložio i da se godišnji sastanak Parlamentarne skupštine OEBS-a premjesti iz Srbije u Južnu Karolinu, navodeći kao razlog, između ostalog, „prekomjerni uticaj“ ruskog predsjednika Vladimira Putina u Srbiji.
Zvanični Beograd posljednjih godina održava i odnose sa Iranom, uprkos međunarodnim sankcijama uvedenim toj zemlji zbog nuklearnih aktivnosti i kršenja ljudskih prava. Srpski ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina bio je među rijetkim evropskim predstavnicima na sahrani vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija, održanoj u julu.