Piše: Predrag Zvijerac
Republika Srpska platila je iz budžeta četiri miliona dolara lobistima u Vašingtonu da zagovaraju nezavisnost tog entiteta od Bosne i Hercegovine, pokazuje baza američkog Ministarstva pravde koju je analizirao Radio Slobodna Evropa (RSE).
Posljednji ugovor sa izraelsko-kanadskom firmom Dickens & Madson samo je dio višegodišnje lobističke kampanje vlasti RS-a u Sjedinjenim Američkim Državama.
Za nju je od 2015. godine izdvojeno najmanje 8,3 miliona dolara, a ciljevi su, između ostalog, bili i ukidanje američkih sankcija bivšem entitetskom predsjedniku i premijeru Miloradu Dodiku i osporavanje legitimnosti visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Dodik i njegovim saradnicima SAD su ukinule sankcije 2025. godine, a Schmidt je podnio ostavku u maju ove godine.
Vlasti ovog entiteta namijenile su dodatnih 54,9 miliona maraka (oko 28 miliona eura) za lobističke aktivnosti rebalansom budžeta za 2025. godinu.
Novac za lobiranje izglasala je vladajuća većina u Narodnoj skupštini RS-a, predvođena Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata.
Istovremeno, predstavnici državne vlasti u BiH su od završetka rata 1995. godine samo jednom, prošle godine, na deset mjeseci angažovali sličnu firmu da zagovara zaštitu državnog integriteta.
Bivši izraelski vojni obavještajac Ari Ben-Menashe, osnivač kompanije Dickens & Madson, odbio je da odgovori na pitanja RSE o tome da li nezavisnost Republike Srpske ostaje cilj njihovog angažmana i na koji način planiraju da takvu politiku zagovaraju pred američkim i međunarodnim institucijama.
„Ne možemo vam na to odgovoriti zbog zabrinutosti u vezi sa povjerljivošću ugovora“, rekao je Ben-Menashe u pisanom odgovoru za RSE.
Na pitanja nijesu odgovorili ni iz Vlade Republike Srpske, koja je u septembru 2025. godine potpisala ugovor sa Ben-Menasheom, niti iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, koje je početkom 2025. godine kratkotrajno angažovalo lobiste da zagovaraju teritorijalnu cjelovitost BiH i interese suprotne onima za koje se zalažu vlasti entiteta RS.
Entiteti u BiH, prema Ustavu i zakonima BiH, nemaju pravo na otcjepljenje, uključujući pravo na referendum o tom pitanju, iako su vlasti RS-a u prošlosti takvu mogućnost najavljivale.
Ko lobira za nezavisnu Republiku Srpsku?
Vlada entiteta Republika Srpska angažovala je u posljednjih deset godina ukupno 15 američkih lobističkih i advokatskih kuća, uključujući i vlastito predstavništvo registrovano za iste aktivnosti.
Do kraja 2025. godine isplatila im je najmanje 8,3 miliona dolara, pokazuje javno dostupna FARA baza (Foreign Agents Registration Act) američkog Ministarstva pravde.
Sve lobističke i advokatske kuće povezane su sa republikanskim političkim krugovima u Vašingtonu.
Izdvaja se posljednji ugovor sa firmom Dickens & Madson vrijedan četiri miliona dolara, potpisan 6. septembra 2025. godine, koji jasno precizira da je „nezavisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine naš konačni cilj“.
Koliko RS plaća za lobiranje u SAD-u?
Ukupan poznati iznos veći je od 8,3 miliona dolara. Neki ugovori su anonimizovani. RS je za lobiranje samo u budžetu za 2025. godinu predvidjela 28 miliona eura.
Lobiranje za secesiju nije zabranjeno američkim zakonima, a lobiste mogu angažovati svi, osim onih koji su pod sankcijama.
Jedino pravilo je da to mora biti prijavljeno prema Zakonu o registraciji stranih agenata (FARA), koji je donesen 1938. godine. On zahtijeva od pojedinaca i organizacija koje djeluju u ime stranih vlada, političkih partija ili subjekata da javno objave svoje odnose i aktivnosti.
Dickens & Madson osnovao je Ari Ben-Menashe, izraelsko-kanadski biznismen i, prema sopstvenim tvrdnjama, bivši izraelski vojni obavještajac.
Ben-Menashe je 2002. godine saslušavan u Zimbabveu zbog optužbi za „eliminaciju“ tadašnjeg višedecenijskog autoritarnog lidera Roberta Mugabea, koje su bile zasnovane na snimcima prisluškivanih sastanaka Ben-Menashea sa opozicionarom Morhanom Tsvangiraijem, koji je na kraju oslobođen optužbi.
Lobirao je za Sudansko prijelazno vojno vijeće 2019. godine nakon vojnog udara kojim je svrgnut dugogodišnji diktator Omar al-Bašir, kao i 2021. godine za mijanmarsku vojnu huntu nakon vojnog udara i hapšenja Aung San Suu Kyi.
Ben-Menashe je primio i dio novca nepoznatih finansijera iz Rusije kako bi lobirao za tadašnjeg vršioca dužnosti predsjednika Kirgistana Sadyra Japarova.
Da li se lobiranjem za nezavisnost RS-a krši Ustav BiH?
Jedanaest parlamentaraca iz Federacije BiH podnijelo je u februaru 2026. godine krivičnu prijavu protiv zvaničnog potpisnika ugovora sa firmom Dickens & Madson, Mladena Filipovića, šefa Predstavništva RS-a u Austriji preko kojeg je ugovor plaćen, zbog „napada na ustavni poredak i ugrožavanja teritorijalne cjeline BiH“.
Tužilaštvo BiH je prijavu odbacilo uz obrazloženje da takvo krivično djelo podrazumijeva „upotrebu sile, prijetnje ili druge protivpravne radnje usmjerene na nasilnu promjenu ustavnog poretka ili teritorijalnog integriteta države“.
„Budžetski novac u čijem finansiranju učestvuju sva fizička i pravna lica u entitetu RS i u cijeloj državi Bosni i Hercegovini, troši se na nezakonito i neustavno lobiranje protiv države Bosne i Hercegovine“, kazao je za RSE Denis Zvizdić, jedan od potpisnika krivične prijave, koji se obratio i Ustavnom sudu BiH, koji se o tome još nije izjasnio.
Zvizdić od Ustavnog suda BiH traži zabranu svih budžetskih isplata svih nivoa vlasti za lobiranje za neustavne i nezakonite ciljeve koji su u suprotnosti sa Ustavom, zakonima, odlukama Ustavnog suda i institucija BiH.
Prema ranijoj odluci Ustavnog suda BiH iz 2008. godine, lobiste može angažovati svaka od 13 vlada u BiH (državna, entitetske i kantonalne), pa tako i Vlada RS-a.
Odluka je uslijedila nakon apelacije tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, koji je tražio poništavanje prvog ugovora RS-a sa lobističkom kućom u SAD-u, smatrajući da je riječ o spoljnoj politici, za šta je nadležna isključivo država, a ne i njeni entiteti.
„Predmetne aktivnosti koje je preduzimala RS imale su za cilj lobiranje u inostranstvu za unapređenje sopstvenih interesa RS-a kao entiteta, te u njima nema ničega što se u pogledu spoljne politike i spoljnotrgovinske politike ubraja u isključivu nadležnost BiH“, zaključio je Ustavni sud BiH.
Koga vlasti RS-a plaćaju za lobiranje?
Prema ugovorima potpisanim u proteklih deset godina, nakon uvođenja prvih sankcija Miloradu Dodiku 2017. godine, vrijednost angažmana RS-a sa lobističkim kućama u SAD-u iznosi najmanje 8,3 miliona dolara.
Stvarna vrijednost je veća jer su neki ugovori anonimizovani.
U FARA registracijama zatamnjeni su mjesečni honorari za firmu Zell & Associates International Advocates, koju je isključivo za posao lobiranja za RS osnovao izraelsko-američki advokat Marc Zell, predsjednik ogranka američke Republikanske partije u Izraelu, blizak izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu.
U jednom dijelu dokumentacije vidi se da će Zell-u odmah nakon potpisivanja ugovora biti uplaćeno 500.000 dolara, odnosno 50 odsto ugovorenog iznosa.
Anonimizovan je i ugovor sa firmom RRB Strategies, koju vodi bivši guverner Ilinoisa Rod Blagojevich, koji je više puta boravio u Banjoj Luci.
Blagojevich je osuđen zbog pokušaja da „proda“ senatorsko mjesto koje je ostalo upražnjeno nakon izbora Baracka Obame za predsjednika SAD-a, kao i zbog drugih slučajeva političke trgovine uticajem i iznude. Trump mu je 2020. godine skratio zatvorsku kaznu, a 2025. godine dao potpuno pomilovanje, tvrdeći da je Blagojevich bio žrtva nepravednog progona i prestroge kazne. Blagojevichevi roditelji bili su srpski imigranti, često je isticao veze sa Srbijom i učestvovao na skupovima srpske dijaspore.
Izdvaja se i angažman kompanije CRB Global, koja tokom 2026. godine istovremeno zastupa Vladu Srbije i Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske.
U FARA dokumentaciji navodi se da je CRB Global održao najmanje dva sastanka sa američkom Izvozno-uvoznom (EXIM) bankom, na kojima se razgovaralo o sankcijama prema Vladi Srbije, bez dodatnih detalja.
Dok Srbija za usluge plaća 10.000 dolara, Republika Srpska plaća 100.000 dolara mjesečno.
Ukidanje sankcija i OHR-a
Iako se pojedinačni ugovori razlikuju, politički ciljevi su gotovo identični.
Među njima se izdvajaju ukidanje američkih sankcija Dodiku, njegovim saradnicima, članovima porodice i sa njima povezanim licima i firmama.
SAD su većinu tih sankcija ukinule u oktobru 2025. godine.
Iz Ambasade SAD-a su u maju 2026. godine za medije saopštili da „nastavljaju da prate ponašanje svih aktera i stranaka, uključujući bivšeg predsjednika Dodika, i zadržavaju pravo na uvođenje sankcija pojedincima kada je to potrebno“.
Kao ciljevi su navedeni i zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR), osporavanje legitimnosti visokog predstavnika Christiana Schmidta, promovisanje stavova RS-a o sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat krajem 1995. godine, kao i raspodjela nadležnosti između države i entiteta.
Schmidt je podnio ostavku u maju, a zemlje EU i SAD i dalje pokušavaju da imenuju njegovog nasljednika.
OHR nadgleda sprovođenje mirovnog sporazuma, a visokom predstavniku date su takozvane Bonske ovlasti da mijenja zakone i smjenjuje zvaničnike.
Zbog nepoštovanja odluka OHR-a Dodik je osuđen pred Sudom BiH i zabranjeno mu je obavljanje javnih funkcija.
Više lobističkih ugovora predviđa organizovanje sastanaka zvaničnika RS-a sa američkim funkcionerima, političko savjetovanje, medijske kampanje, posebno putem društvenih mreža u kojima učestvuju i bivši zvaničnici Stejt departmenta, kao i podršku u ostvarivanju kontakata i komunikaciji sa Bijelom kućom, Kongresom i Stejt departmentom.
Donedavno sankcionisani zvaničnici RS-a, među kojima i Dodik, više puta su boravili u SAD-u, a Donald Tramp Mlađi, najstariji sin predsjednika SAD-a Donalda Trampa, boravio je 7. aprila u Banjoj Luci, između ostalog.
Ugovori RS-a sa lobistima ne propisuju rokove u kojima bi politički ciljevi trebalo da budu ostvareni, već se lobističke firme obavezuju na „kontinuirano zagovaranje interesa RS-a pred američkim institucijama“.
Državne institucije trenutno bez lobista
Istovremeno, u dostupnim FARA registracijama ne postoje aktivni ugovori za Savjet ministara, Predsjedništvo, Parlamentarnu skupštinu BiH, niti za entitetsku Vladu Federacije BiH ili neku pojedinačnu osobu.
Bosansko-američki politikolog Jasmin Mujanović kaže da entitet RS ima jednostavniji institucionalni okvir, pomoću kojeg političke partije koje su na vlasti duže od 20 godina mogu lakše aktivirati lobističke snage.
On navodi da, „ako bi među snagama u Sarajevu koje se nazivaju državničkim postojala volja, postoji niz modela kako bi se moglo lobirati u ime BiH“, ali smatra da takva volja trenutno ne postoji.
„Možda će doći do evolucije tih političkih aktera u narednim mjesecima i godinama, ali se bojim isto tako da neće“, smatra Mujanović.
Izuzetak je Ministarstvo vanjskih poslova BiH, na čijem čelu je političar iz Federacije BiH Elmedin Konaković, koje je sa organizacijom Bosnian American Alliance zaključilo jednogodišnji sporazum o lobističkim uslugama, ali bez finansijske naknade.
Preko ove organizacije u aprilu 2025. godine sklopljen je ugovor sa lobističkom firmom Continental Strategy za zastupanje interesa BiH pred američkim donosiocima odluka, ali je on raskinut pet mjeseci kasnije.
Republika Srpska je u januaru 2026. godine potpisala jednogodišnji ugovor sa kompanijom Continental Strategy vrijedan 420.000 dolara za lobiranje i savjetovanje u odnosima sa administracijom SAD-a o političkim, ekonomskim i bezbjednosnim pitanjima.