Evropa se suočava sa sušom velikih razmjera nakon višemjesečnog manjka padavina, visokih ljetnjih temperatura i drugog ekstremnog toplotnog talasa u samo mjesec dana. Prema procjenama stručnjaka, ekonomska šteta od suša i vrućina u Evropi mogla bi do 2029. godine dostići i 126 milijardi eura godišnje, piše HRT.
Posljedice vidljive širom kontinenta
Između aprila i juna veliki djelovi kontinenta, od Portugala do južne Finske, zabilježili su ispodprosječnu količinu padavina. To je, u kombinaciji sa uzastopnim toplotnim talasima, pojačalo sušu i uzrokovalo neuobičajeno niske vodostaje rijeka, posebno Dunava i Rajne.
Problemi su vidljivi i izvan glavnih riječnih tokova, pa su bez vode ostala i alpska jezera. Jezero Brenets na švajcarsko-francuskoj granici gotovo je presušilo i nije plovno više od sedmicu dana.
„Zabrinut sam, ovo su nepogode koje nijesmo mogli ni zamisliti. Očekivali smo mnogo toga, ali ne i suše u ovako brzom slijedu. Jako nas pogađa jer smo jednostavno nemoćni pred ovakvim klimatskim promjenama“, rekao je Yvan Durig iz švajcarskog Les Brenetsa.
Ekonomske štete i vanredne mjere
Zbog suše, Francuska strahuje da bi mogla imati najmanji rod kukuruza u posljednjih 50 godina, a Španija je poljoprivrednicima ograničila pristup vodi za navodnjavanje. Nizozemska je prošle sedmice uvela posebne mjere zbog nestašice vode, dok je na sedam grčkih ostrva proglašeno vanredno stanje.
Izrazito niski vodostaji poremetili su i prevoz robe na Rajni, što je njemačke fabrike primoralo na smanjenje proizvodnje. Neki ekonomisti upozoravaju da bi poremećaji u plovidbi mogli smanjiti njemački ekonomski rast za 0,2 procentna poena.
Budući da Rajna povezuje industrijska središta Švajcarske, Njemačke i Nizozemske sa Roterdamom, najvećom evropskom lukom, problemi u plovidbi brzo se odražavaju na veliki dio evropske ekonomije.
Visoke temperature kao glavni uzrok
„Ekstremne temperature su, očekivano, u skladu sa globalnim zagrijavanjem. To isušuje tlo i vegetaciju. Ne bih ovo nazvao novom normalnošću, jer je to sada već trend. Neće ni postati novo normalno, nego će se stanje stalno pogoršavati“, istakao je klimatolog Stefan Rahmstorf iz Potsdama.
Biolog Thorsten Rennebarth sa Instituta za istraživanje jezera u Kelnu objasnio je situaciju na Rajni: „Obično su vodostaji niski zimi, a visoki ljeti jer se rijeka napaja iz Alpa. U kasno proljeće ili rano ljeto snijeg se u Alpama topi i tada obično imamo veliki priliv vode. Međutim, prošle zime bilo je vrlo malo snijega i sada vode nema.“
Naučna mreža World Weather Attribution u svojim zapažanjima navodi da klimatske promjene nijesu uzrokovale značajan manjak padavina u Evropi od aprila do juna. Ipak, naučnici objašnjavaju da visoke temperature i sve češći toplotni talasi postaju primarni pokretač suše. Rast temperatura, naime, povećava sposobnost atmosfere da izvlači vlagu iz tla, rijeka, jezera i akumulacija.