Predsjedavajući delegacije Skupštine Crne Gore u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Dejan Đurović poručio je da je članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji do 2028. godine realan i dostižan cilj, dok je predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta Tomas Vajc pohvalio brzinu donošenja zakona i sprovođenja reformi, kao i sposobnost parlamentarne većine i opozicije da postignu dogovor o ključnim pitanjima evropskog puta.
Na 26. sastanku POSP-a, koji se održava u Podgorici, razgovara se o pristupnim pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom, vladavini prava i zaštiti životne sredine, kao i o reformama u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Đurović je kazao da se približava trenutak kada bi prvobitni cilj rada zajedničkog odbora mogao biti zaokružen, ali ne zato što je potreba za parlamentarnom saradnjom prestala, već zato što se otvara mogućnost da se ona nastavi u drugačijem okviru, nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
„Ipak, danas imamo konkretne razloge da očekujemo da ambiciozni cilj članstva u 2028. godini bude ostvaren. Napredak koji smo postigli omogućava nam da završetak pregovora posmatramo kao realan i dostižan cilj“, poručio je Đurović.
On je istakao da je za Crnom Gorom godina koja je dala snažan podsticaj procesu pristupanja, uz značajan napredak u ključnim oblastima, prvenstveno u poglavljima 23 i 24.
Prema njegovim riječima, napredak je ostvaren kroz unapređenje zakonodavnog okvira, okončanje brojnih postupaka, imenovanja i sprovođenje reformskih planova, čime su ispunjene sve formalne obaveze u pregovaračkom procesu.
Đurović je ocijenio da nedavno usvojeni predlozi za izmjenu Ustava pokazuju da, uprkos političkim razlikama i različitim pristupima, u Crnoj Gori postoji prostor za dijalog i dogovor o pitanjima od dugoročnog značaja za državu.
Govoreći o poglavlju 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene, kazao je da je ostvaren važan iskorak u jednoj od najzahtjevnijih i najkompleksnijih oblasti pregovora.
„Ostvareni rezultati daju nam dobru osnovu za završnu fazu procesa pristupanja, ali nam istovremeno nameću obavezu da zadržimo postignutu dinamiku“, naveo je Đurović.
On je naglasio da će naredni period zahtijevati kontinuitet reformi, odgovornost institucija i svih političkih aktera, kao i dosljedno sprovođenje postignutih dogovora.
Đurović je poručio da završnicu pregovora treba posmatrati kao zajednički evropski projekat, zasnovan na jasnim kriterijumima, realnim očekivanjima i redovnom političkom dijalogu.
„Naša je obaveza da nastavimo da sprovodimo reforme, a očekujemo da Evropska unija naš napredak vrednuje na osnovu ostvarenih rezultata, uz dosljednu primjenu principa pristupanja zasnovanog na zaslugama“, kazao je Đurović.
Prema njegovoj ocjeni, uspješan završetak pregovora sa Crnom Gorom imao bi značaj za cijeli region, jer bi pokazao da evropska perspektiva Zapadnog Balkana može biti ostvarena kroz reforme i ispunjavanje kriterijuma, te dodatno potvrdio kredibilitet politike proširenja.
Vajc: Impresionirani smo brzinom reformi
Predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta Tomas Vajc kazao je da su brzina donošenja zakona i sprovođenja reformi u Crnoj Gori tokom posljednje dvije do tri godine ostavile snažan utisak na njega i njegove kolege u Evropskom parlamentu.
„Moram da izrazim iskrenu zahvalnost i ogromno poštovanje prema vama, poslanicima Skupštine, jer ste uspjeli da, bez obzira na to da li ste dio vladajuće koalicije ili opozicije, pronađete većinu i pregovarate o većinama za sve važne odluke za koje je potrebna dvotrećinska podrška, odnosno za sve važne odluke koje se odnose na ustavne amandmane“, rekao je Vajc.
On je ocijenio da je riječ o izuzetnom demokratskom dostignuću i naglasio da takav nivo demokratske zrelosti nije uvijek prisutan ni u državama članicama Evropske unije, kao ni u mnogim državama regiona.
Vajc je kazao da preostaje još nekoliko koraka do završetka procesa, ali da vjeruje da će Crna Gora uspjeti da ispuni sve neophodne uslove za pristupanje Evropskoj uniji.
„Nije važno samo za Crnu Goru da se pridruži Evropskoj uniji, već je isto tako važno i za Evropsku uniju da nam omogućite da vašoj zemlji uskoro poželimo dobrodošlicu kao punopravnoj članici Evropske unije“, poručio je Vajc.
Istakao je da pristupanje nije jednosmjeran proces i da i Evropska unija može biti ponosna na reforme koje je Crna Gora sprovela.
„Da li je sve savršeno u Crnoj Gori? Nije. Da li je sve savršeno u mojoj zemlji, Austriji, ili u bilo kojoj drugoj državi članici Evropske unije? Nije. Svakodnevno radimo na tome da odgovorimo na potrebe građana. Svakodnevno radimo na sprovođenju našeg zakonodavstva. Svakodnevno radimo na tome da naše institucije budu funkcionalne i sposobne da odgovore svojoj svrsi“, kazao je Vajc.
Prema njegovim riječima, za članstvo u EU potrebno je odgovarajuće zakonodavstvo i funkcionalne institucije sposobne da ostvaruju postavljene ciljeve.
Vajc je podsjetio i da je za pokretanje rada radne grupe za izradu nacrta Ugovora o pristupanju bila potrebna saglasnost svih 27 država članica Evropske unije.
„Dakle, svih 27 država članica reklo je ‘da’. Mislim da ćemo uskoro uspjeti da započnemo izradu nacrta Ugovora o pristupanju, što predstavlja dobar signal“, rekao je Vajc.
On je najavio da će njegove kolege iz Evropskog parlamenta nastaviti da se zalažu za brzo potpisivanje Ugovora o pristupanju, a potom i za brzu ratifikaciju u državama članicama.
Govoreći o podršci evropskom putu Crne Gore, Vajs je istakao da je bilo značajne podrške i iz Sjedinjenih Američkih Država i iz Evropske unije.
„Stojimo zajedno, pomažemo jedni drugima i pružamo međusobnu podršku. Trudimo se da razumijemo jedni druge“, kazao je on.
Vajc je pozitivnim ocijenio i to što je Evropska komisija predložila novi modalitet koji bi Crnoj Gori mogao omogućiti učešće u radu Evropskog parlamenta prije punopravnog članstva.
Kako je naveo, taj modalitet mogao bi omogućiti predstavnicima Crne Gore da učestvuju u radu i sjede u poslaničkim klupama, ali bez prava glasa, koje je rezervisano za punopravne članice. Dodao je da bi, ukoliko propis bude usvojen, Crna Gora možda mogla imati i komesara.