Volodimir Zelenski ima problem: niko ne želi najteži posao u Vašingtonu.
Ukrajinski predsjednik teško pronalazi dovoljno uticajnu osobu koja bi predstavljala Kijev pred administracijom Donalda Trampa. Potencijalni kandidati nerado prihvataju zahtjevan angažman u ključnom trenutku rata, navode dva bivša visoka ukrajinska zvaničnika i četiri poslanika.
Potreba da se zamijeni prethodna izaslanica, Olga Stefanjišina, pomogla je da se pokrene Zelenskijeva još nezavršena rekonstrukcija vlade. Stefanjišina je formalno razriješena 3. avgusta zbog predstojećih optužbi za pronevjeru.
Zelenski je ubrzao planove za rekonstrukciju kako bi mjesto ambasadora u Vašingtonu mogao da ponudi Juliji Sviridenko, tadašnjoj premijerki na odlasku, navode bivši visoki ukrajinski zvaničnik i republikanski stručnjak za spoljnu politiku upoznat sa pozadinom promjena. Međutim, ona je odbila ponudu, čime su njegovi planovi poremećeni.
„Nije tajna da sam računao na Juliju Sviridenko i ponudio joj mjesto ambasadora u Sjedinjenim Državama“, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare krajem jula. Dodao je da traži kandidata sa najvišim mogućim kvalifikacijama, „osobu na nivou potpredsjednika vlade, ministra ili premijera“.
Od tada su i drugi potencijalni kandidati pokazali podjednaku rezervisanost, odbijajući posao koji bi u svakom slučaju bio izuzetno težak zbog nepredvidive administracije Donalda Trampa.
Ukrajinci koji imaju dovoljno političke težine i sposobnosti za ambasadorsku funkciju gledaju na nju sa rezervom, „zabrinuti da ne bi imali uslove koji su im potrebni da posao obavljaju kako treba“, rekla je Ivana Klimpuš-Cincadze, istaknuta ukrajinska opoziciona poslanica i bivša potpredsjednica vlade, koja često kritikuje Zelenskog.
„To bi svakako bio slučaj ako ne bi imali pristup predsjedniku ili njegovo povjerenje“, dodala je ona.
Time se Zelenskijev izbor znatno sužava. Osoba bi, prema riječima Klimpuš-Cincadze, vjerovatno morala da dođe iz njegovog najužeg kruga pouzdanih saradnika, ali među njima nema nikoga ko bi ozbiljno odgovarao zahtjevima funkcije.
„Predstaviti to kao da niko ne želi taj posao bilo bi svojevrsno pojednostavljivanje“, rekao je bivši ukrajinski diplomata, koji je govorio anonimno kako bi mogao otvoreno da iznese stav. „Naravno da postoje ljudi koji žele taj posao, ali nema nikoga ko mu je zaista dorastao. Zelenskom je teško da popuni tu funkciju.“
Pogrešan smjer
Problem sa popunjavanjem ambasadorskog mjesta u Vašingtonu dio je šireg problema za Zelenskog, čija kancelarija nije odgovorila na zahtjev za komentar. Podrška predsjedniku je opala otkako je prije mjesec pokrenuo rekonstrukciju vlade, koja još nije završena i koja se pokazala turbulentnom.
Prema istraživanju Centra za socijalna istraživanja „Socis“, više od 55 odsto Ukrajinaca smatra da se njihova zemlja kreće u pogrešnom smjeru.
Zelenskijeva odluka da u julu smijeni popularnog ministra odbrane Mihaila Fedorova izazvala je ulične proteste i političku reakciju, dok nekoliko ključnih funkcija i dalje nije popunjeno. Rekonstrukcija je otvorila i pitanja o tome kako Zelenski bira članove svog najužeg tima i koliko je spreman da pri izboru visokih zvaničnika izađe iz kruga najbližih saradnika.
„Niko nije objasnio Ukrajincima zašto je tačno vladu trebalo mijenjati“, rekao je Mikola Knjažicki, opozicioni poslanik iz Lavova i osnivač ukrajinskog televizijskog kanala Espreso TV.
„Nije bilo jasno iznesenih javnih pritužbi na račun Sviridenko. U oproštajnom obraćanju parlamentu dobila je aplauz. Poslanici su joj priredili stojeće ovacije. Zašto je onda smijenjena ako se smatralo da je njen učinak bio toliko uspješan i visoko cijenjen?“
Težak trenutak
Upražnjeno ambasadorsko mjesto dolazi u posebno osjetljivom trenutku za Kijev. Vašington i dalje ima ključnu ulogu u sposobnosti Ukrajine da nastavi rat, a osoba koja preuzme tu funkciju moraće da se snalazi sa Trampovom administracijom, koja je više puta mijenjala stav o vojnoj pomoći, kao i o tome kako i kada rat treba da bude okončan.
U intervjuu za POLITICO koji je ranije ove godine dala Daši Berns, Stefanjišina je priznala da je na toj funkciji doživjela „diplomatski šok“.
Kijev pokušava da ubijedi Trampa da Ukrajini odobri licencu za proizvodnju sistema protivvazdušne odbrane Patriot, što je on obećao u junu, da bi u julu promijenio stav.
Pitanje postaje sve hitnije dok se Ukrajina približava još jednoj zimi ruskih napada na energetsku i civilnu infrastrukturu i dok već ima problema da presretne intenzivnije napade balističkim projektilima. Zelenski je rekao da su isporuke projektila za protivvazdušnu odbranu koje je Ukrajina ove godine dobila od saveznika smanjene za dvije trećine u odnosu na 2025.
Istovremeno, postoje naznake da bi Bijela kuća uskoro mogla pokušati da obnovi zastale mirovne pregovore. To bi dodatno povećalo značaj ambasadora u Vašingtonu koji ima političku težinu da dođe do ključnih ljudi, ovlašćenje da govori u ime Zelenskog i sposobnost da se snalazi u administraciji čija se politika može brzo mijenjati. Ali i da lobira kod Kongresa.
Ostavljanje funkcije upražnjenom zato nosi rizike koji prevazilaze diplomatski protokol. Ukrajina bi mogla da ostane bez politički snažnog igrača u Vašingtonu upravo u trenutku kada se donose odluke o oružju, protivvazdušnoj odbrani, logistici i razmjeni obavještajnih podataka, kao i o uslovima eventualnog novog mirovnog procesa.
„Sasvim je moguće da Zelenski neće imenovati nikoga do američkih međuizbora“, rekao je Jaroslav Jurčišin, opozicioni poslanik. „Biće teško procijeniti ko bi najbolje odgovarao političkom pejzažu dok ti izbori ne budu održani“.