Još se nije stvorila kritična masa u Evropskoj komisiji, kao ni u državama članicama, barem onim najuticajnijim, da se zaustavi podrška režimu Aleksandra Vučića, ocijenio je hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tonino Picula, koji je i stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju.
„Nadam se da potpuno neprihvatljivo veličanje ratnog zločinca koji je imao praktično državni sprovod u Beogradu neće proći kao neki raniji slučajevi kada je Aleksandar Vučić prelazio dvostruke crvene linije i već tada zaslužio da Brisel promijeni politiku podilaženja jednom autokratskom režimu koji urušava demokratske standarde u sopstvenoj zemlji i izaziva nestabilnost u gotovo svim državama sa kojima Srbija graniči. Ostajem skeptik. Prošle godine je Vučić posjetio Putinovu vojnu paradu u Moskvi, iako je bio upozoren da bi mogao snositi ozbiljne političke posljedice ako to učini. Ništa se nije dogodilo“, kazao je Picula.
On je podsjetio da u Srbiji niko nije procesuiran zbog upada njenih paravojnih formacija na sjever Kosova, kao ni da nije bilo reakcije Evropske komisije nakon što je Srbija u januaru donijela zakone kojima se, kako navodi, žele poništiti posljednji ostaci Specijalnog tužilaštva koje treba da procesuira različite oblike organizovanog kriminala i korupcije.
„Nijesam siguran da je ovo neka vrsta prekretnice, jer mi se čini da se još nije stvorila kritična masa u samoj Komisiji, kao ni u državama članicama, barem onim najuticajnijim, da se zaustavi podrška režimu koji samo fingira da želi da se približi Evropskoj uniji, a zainteresovan je da mu Komisija šalje novac iz različitih fondova, što Vučić doživljava kao političku podršku i koristi u obračunima unutar Srbije“, kazao je Picula.
Govoreći o odnosu Evropske unije prema Srbiji, Picula je kazao da će na narednoj sjednici Evropskog parlamenta u srijedu Ursula fon der Lajen održati godišnji govor o stanju u EU.
„Prošle godine nije nijednom riječju pomenula Vučića, iako je bilo jasno da zaslužuje ozbiljan politički komentar. Vidjećemo hoće li ove godine smoći snage da najavi neke oštrije mjere protiv tog režima. Čini mi se da bi morala prije svega zbog onoga što takva politika radi u neposrednom susjedstvu Srbije“, rekao je.
Prema njegovim riječima, Crna Gora ima najveće šanse da postane nova članica EU, što je Vučiću neprihvatljivo.
„On tamo ima svoje igrače, kao što je četnički vojvoda Andrija Mandić“, kazao je Picula.
On je ocijenio da Vučić zna da Srbija neće tako skoro ući u EU, „ako ikada i uđe“, zbog čega mora da mobiliše birače pred izbore 25. oktobra.
„Sada zavisi od Crnogoraca da prihvate činjenicu da je završnica pretpristupnih pregovora njihova najosjetljivija faza. Hrvatska je do sada na tom putu pomagala Crnoj Gori. Zagreb ne treba da reaguje previše oštro jer nam je u interesu evropska, a ne velikosrpska Crna Gora“, kazao je Picula.
Makron među Vučićevim saveznicima
Picula smatra da je Vučić na vlast došao uz blagonaklonost Angele Merkel i tadašnjih lidera EU, koji su vjerovali da se Srbija može transformisati.
„To se pokazalo zabludom. Nakon ove sramote u Beogradu, teško da će se u Evropi masovno stati na Vučićevu stranu na ovim izborima, ali postoje političari koji se neće libiti da mu daju javnu podršku. To je uradio i francuski predsjednik Emanuel Makron, koji ga je nakon Mladićevog pogreba primio u Jelisejskoj palati i s njim se fotografisao“, kazao je Picula.
On je dodao da Francuska ima svoje političke i ekonomske interese u Srbiji, dok su Nijemci, prema njegovoj ocjeni, oprezniji.
Vučićev SNS ima status posmatrača u Evropskoj narodnoj partiji (EPP), za koju Picula ne vjeruje da će preduzeti ozbiljnije korake protiv SNS-a.
„Primiti ovakvu Srbiju u EU značilo bi primiti maligni poredak“
Picula je kazao da pobjeda Studentske liste ne bi značila samo smjenu vlasti, već bi pokazala da su promjene moguće i u teškim okolnostima.
„Bio sam razočaran kada su studenti donijeli tekst o srpskom Kosovu i Metohiji. Primiti ovakvu Srbiju u EU značilo bi primiti jedan maligni poredak koji bi sprječavao donošenje odluka. Bila bi to i izdaja načela na kojima se EU temelji“, rekao je.
On je dodao da bi odlazak Ursule fon der Lajen u Srbiju usred predizborne kampanje predstavljao političku podršku Vučiću.
Picula smatra da su predstojeći izbori najvažniji u Srbiji nakon 2000. godine.
Govoreći o stanju u EU, ocijenio je da jačanje krajnje desnice u Njemačkoj i Francuskoj predstavlja razlog za zabrinutost.
„Uspjeh AfD-a izazvao je osmijeh na licu Vladimira Putina. To je hibridni rat. Nijemci glasaju za obnovu odnosa s Rusijom, koja se ne libi da organizuje sabotaže na teritoriji Njemačke“, kazao je Picula.
Odgovarajući na pitanje o ulozi Hrvatske, Picula je rekao da bi Zagreb u svim evropskim institucijama trebalo da ukazuje na ono što se događa u Srbiji i koristi svoje pravo da kaže „dosta“ kada neko želi da podilazi srpskom režimu.
Na pitanje do kada će EU finansirati takve režime, kazao je da se nada da će se takva politika „iz temelja promijeniti“.
„Porfirije je još jasniji indikator“
Komentarišući podršku patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija ratnom zločincu, Picula je ocijenio da je to dodatni pokazatelj stanja u srpskom društvu.
„Možemo izražavati ljutnju, razočaranje i bijes prema istupima političara, no kada se ratnom zločincu prikloni vođa vjerske zajednice, to je još jasniji indikator koliko je društvo bolesno“, kazao je Picula.