Oko 2,71 milijarda ljudi širom svijeta bila je 2023. izložena pasivnom pušenju, što je doprinijelo smrti 1,66 miliona ljudi, dok je među izloženima bilo 767 miliona djece mlađe od 15 godina, pokazuje nova studija Global Burden of Disease (GBD) 2023, objavljena u časopisu The Lancet Public Health. Istraživanje je obuhvatilo 204 države i teritorije i period od 1990. do 2023. godine.
Prema rezultatima studije, pasivnom pušenju svake godine izložena je približno trećina svjetske populacije. Među ukupnim brojem izloženih bilo je i 1,49 milijardi žena. Pasivno pušenje povezano je sa ozbiljnim zdravstvenim posljedicama, uključujući bolesti srca, respiratorna oboljenja i rak, a ostaje i jedan od vodećih uzroka smrti koje je moguće spriječiti.
Studija pokazuje da oko 70 odsto svjetskog stanovništva nije zaštićeno sveobuhvatnim zakonima o zabrani pušenja. Do 2024. godine, samo 79 država dostiglo je najviše standarde zaštite predviđene okvirom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), što podrazumijeva da su svi javni prostori u potpunosti bez duvanskog dima ili da zakonska zaštita obuhvata najmanje 90 odsto stanovništva. Oko 70 odsto tih država nalazi se u Amerikama.
Udio svjetskog stanovništva obuhvaćenog sveobuhvatnim zakonima o prostorima bez duvanskog dima povećan je sa tri odsto 2007. na 33 odsto 2024. godine. Takva zakonska zaštita sada obuhvata oko 2,6 milijardi ljudi. Autori studije, međutim, navode da su potrebne i dodatne mjere, među kojima su oporezivanje duvana, zabrana marketinga, standardizovana ambalaža i programi za prestanak pušenja.
Broj ljudi izloženih pasivnom pušenju globalno je ostao približno na istom nivou, ali je u pojedinim djelovima svijeta značajno povećan. Posebno izražen rast zabilježen je u subsaharskoj Africi, Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, što istraživači povezuju sa rastom stanovništva.
U regionu koji obuhvata Centralnu i Istočnu Evropu i Centralnu Aziju, izloženost pasivnom pušenju iznosila je 37,7 odsto, iznad globalnog prosjeka od 33,9 odsto. To predstavlja oko 146 miliona ljudi. Većina zemalja Zapadne Evrope svrstana je u visokoprhodovni „superregion“, koji je ostvario među najvećim naprecima u smanjenju izloženosti pasivnom pušenju.
Danska i Norveška zabilježile su među najvećim smanjenjima izloženosti u svijetu od 1990. godine, za 48,8, odnosno 44,3 odsto.
Studija procjenjuje da je pasivno pušenje povezano sa gubitkom 44,8 miliona godina zdravog života i da i dalje predstavlja značajan faktor invaliditeta i prijevremene smrtnosti. Posebno je povezano sa kardiovaskularnim bolestima i respiratornim oboljenjima kod djece.
Dok pušač udiše primarni dim kroz filter cigarete, nepušači su uglavnom izloženi bočnom dimu, koji nije filtriran i sadrži veće koncentracije toksičnih i kancerogenih jedinjenja po jedinici dima. Izloženost duvanskom dimu povezana je, između ostalog, sa moždanim udarom, infekcijama donjih disajnih puteva, hroničnom opstruktivnom bolešću pluća, astmom, dijabetesom tipa 2 i karcinomima dušnika, pluća i dojke.