Predstavnici Demokratske partije socijalista (DPS), Evropskog saveza i Hrvatske građanske inicijative (HGI) najavili su da će učestvovati u današnjoj raspravi o inicijativi za razrješenje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, odbacujući tvrdnje šefa poslaničkog kluba PES-a Vasilija Čarapića da su odbili da se o tom pitanju raspravlja.
Saopštili su da su na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine ukazali da je proceduralno neprihvatljiv način na koji se utvrđuje dnevni red sjednice
Na konferenciji za medije u Skupštini, šef kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić, poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša i lider HGI-ja Adrijan Vuksanović saopštili su da će učestvovati u raspravi zakazanoj za 14 sati.
Oni su naveli da je na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine najavljeno da će se, osim o prvobitnoj inicijativi opozicije za razrješenje Mandića, raspravljati i o drugim tačkama, uključujući novi prijedlog za njegovu smjenu koji je podnijela parlamentarna većina.
Opozicioni predstavnici osporili su način na koji je utvrđen dnevni red, kao i tvrdnje pojedinih predstavnika većine da opozicija ne želi da učestvuje u raspravi.
Nikolić: Nijesmo odbili raspravu
Nikolić je kazao da je parlamentarna opozicija na sjednici Kolegijuma ukazala na to da je neprihvatljivo zakazivanje sjednice istog dana, bez prethodnog obavještenja i konsultacija, posebno nakon što, kako je naveo, nije prihvaćen zahtjev opozicije za održavanje sjednice Kolegijuma radi dogovora o radu parlamenta u narednom periodu.
Prema njegovim riječima, Mandić je opoziciju obavijestio da parlamentarna većina namjerava da organizuje raspravu i glasanje o inicijativi za njegovo razrješenje, uz prijedlog da se dnevni red dopuni i drugim pitanjima.
Nikolić je naveo da je većina predložila i alternativnu inicijativu za razrješenje Mandića, obrazlažući to potrebom da se obezbijedi glasanje o njegovoj smjeni i spriječi mogućnost da prvobitni prijedlog bude povučen.
„Kazali smo da je nekulturno, nedostojno i nedemokratski sazivati sjednicu danas za danas bez prethodnog obrazloženja, bez prethodnog obavještenja i nakon što ste odbili inicijativu parlamentarne opozicije da se održi Kolegijum koji bi podrazumijevao dogovor o radu za naredni period“, rekao je Nikolić.
On je podsjetio na sjednicu od 24. septembra, kada je, prema njegovim riječima, Mandić onemogućio ulazak poslanicima parlamentarne većine i novinarima u skupštinsku salu, čime je, kako je ocijenio, javnosti uskraćen uvid u utvrđivanje kvoruma.
Nikolić je ustvrdio i da je period nakon te sjednice Mandić iskoristio da disciplinuje poslanike valsti, pa čak i ucjenama, i na taj način obezbijedi podršku potrebnu da se sjednica o razrješenju organizuje na način koji je danas predložen.
„Mi smo kazali da je za nas neprihvatljiv takav način rada“, naveo je Nikolić, potvrđujući da će klub poslanika DPS-a, uprkos primjedbama na proceduru, učestvovati u raspravi.
Ocijenio je da parlamentarna većina pokušava da novom procedurom popravi sliku o svom odnosu prema demokratskim pravilima nakon događaja od 24. septembra.
DPS bez konačnog stava o ustavnim izmjenama
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti da se tokom dana raspravlja i o izmjenama Ustava, Nikolić je kazao da je opozicija obaviještena o namjeri da se otvori ta tema, ali ne i o tome da li će se o prijedlogu danas glasati.
Naveo je da su tokom jutra dobili inovirani prijedlog ustavnih izmjena, ali da ni novo rješenje nije naišlo na njihovu podršku.
Nikolić je podsjetio da se predložene izmjene, koje se odnose na integritet nosilaca izbornih funkcija, nijesu bile obuhvaćene sporazumom koji su opozicija i parlamentarna većina potpisale pod pokroviteljstvom Delegacije Evropske unije.
„Ovo rješenje, makar što se tiče Kluba poslanika Demokratske partije socijalista i našeg političkog subjekta, ni u startu, a ni danas kroz inovirano rješenje, ne nailazi na visok stepen razumijevanja, tako da ne želim u ovom trenutku da prejudiciram bilo kakav stav našeg političkog subjekta na tu temu“, rekao je Nikolić.
Dodao je da će DPS nastaviti razgovore o tom pitanju, ali je kritikovao način na koji većina predlaže ustavne promjene, bez prethodnog dijaloga i uključivanja stručne javnosti.
Prema njegovim riječima, sporazum potpisan uz posredovanje Delegacije EU odnosio se na ustavne promjene u oblasti pravosuđa i nezavisnosti Centralne banke, kao i na druga pitanja koja su u međuvremenu razmatrana.
Nikolić je poručio da DPS ne mora nikome da dokazuje svoju evropsku orijentaciju, navodeći da je u dosadašnjem radu podržavao odluke koje smatra nacionalnim interesom Crne Gore, čak i kada to nije odgovaralo partijskim interesima.
„Ako je fotelja Andrije Mandića važnija od evropskog puta Crne Gore, onda nešto debelo nije u redu sa tim“, kazao je Nikolić.
Mugoša: Odgovornost za evropske integracije ne mo\e biti na opoziciji
Mugoša je ocijenio da način na koji se organizuje rad Skupštine predstavlja obesmišljavanje parlamenta i izigravanje demokratskih procedura.
Kazao je da je Kolegijum, koji bi trebalo da služi dogovoru o radu parlamenta, sveden na obavještenje da će sjednica biti održana za dva sata, sa dnevnim redom koji je prethodno utvrdila većina.
„Oni su danas došli, između sebe su se dogovorili prije toga i Kolegijum je služio da nam se u 12 sati kaže da će u dva sata biti sjednica sa tačkama koje su oni odredili i koje su izmislili“, rekao je Mugoša.
On se osvrnuo i na ponašanje koalicionih partnera Mandića, tvrdeći da svojim odnosom prema predsjedniku Skupštine dopuštaju dalje urušavanje ugleda zakonodavnog doma.
Mugoša je odbacio tvrdnje da je opozicija odgovorna za usporavanje evropskih integracija.
„Do 2020. godine je odgovorna za integracije bila vlast, a tadašnja opozicija je bojkotovala, nije glasala za imenovanja, nije glasala zakone, ništa nije glasala, niti za jedan evropski zakon niti za evropsko imenovanje. A sad kad je ta opozicija došla u vlast, sad ona kaže: Ne, ne. Sad je opozicija kriva za proces evropskih integracija“, kazao je Mugoša.
Istakao je da je opozicija, kako je naveo, do sada podržavala važne odluke na evropskom putu Crne Gore i da smatra neprihvatljivim da se na nju prebacuje odgovornost za eventualne zastoje.
Mugoša je ocijenio da je problem širi od samog Mandića, jer, prema njegovim riječima, odgovornost snose i ostali poslanici parlamentarne većine koji mu omogućavaju da upravlja parlamentarnim procesima na način na koji upravlja.
„Andrija Mandić je najmanji problem u aktuelnoj većini. Problem su svi oni ostali što dozvoljavaju da Andrija Mandić radi sve ovo“, rekao je Mugoša.
On je istakao da je Evropski savez spreman da razgovara o pitanjima integriteta i imuniteta, ali da rješenja moraju biti sistemska, usklađena sa uporednom praksom i zaštićena od mogućih političkih zloupotreba.
Naglasio je da promjene Ustava zahtijevaju ozbiljan pristup i širi politički dogovor, što podrazumijeva dvotrećinsku podršku poslanika.
Ukazao je i na različit odnos parlamentarne većine prema pitanju skidanja imuniteta, tvrdeći da su njeni predstavnici podržavali oduzimanje imuniteta opozicionim poslanicima, dok su se protivili takvim odlukama kada je riječ o njihovim funkcionerima.
Ponovio je da Evropski savez ne odbija razgovore o ustavnim promjenama, ali da ne prihvata ucjene, ultimatume i nametanje rješenja.
„Raspoloženi smo za razgovor, za ucjene, ultimatume i nametnuta rješenja nismo“, rekao je Mugoša.
Vuksanović: Glasaćemo za razrješenje Mandića
Vuksanović je potvrdio da će poslanici HGI-ja i Demokratske unije Albanaca učestvovati u raspravi i glasati za razrješenje Mandića.
On je kazao da je, nakon gotovo 20 dana proceduralnih sporova, pitanje Mandićeve smjene konačno došlo na dnevni red, ali uz nove primjedbe na način na koji je sjednica organizovana.
„Mi ćemo danas biti u plenarnoj sali i jasno ćemo se odrediti prema ovom pitanju, kako smo to već uradili i javno“, kazao je Vuksanović.
On je ukazao na to da devet poslanika Mandićeve Nove srpske demokratije ima ključnu ulogu u parlamentarnoj većini, ocjenjujući da bi glasanje o povjerenju predsjedniku Skupštine moglo pokazati odnose unutar većine.
Vuksanović je podsjetio i da izmjene Ustava zahtijevaju dvotrećinsku podršku, zbog čega je, kako je naveo, neophodan širi politički legitimitet i dijalog sa opozicijom.
Ocijenio je da je neprihvatljivo da se najviši pravni akt države mijenja bez odgovarajućih konsultacija, ističući da su se opozicioni predstavnici tokom prethodnih sedmica iscrpljivali u proceduralnim raspravama koje su, prema njegovim riječima, bile usmjerene na očuvanje Mandićeve pozicije.