Evropske države nastavljaju da uvode nacionalna ograničenja pristupa društvenim mrežama za djecu, uprkos nedavnom predlogu Evropske unije da uspostavi zajednička pravila za cijeli blok.
Prema pisanju briselskog magazina POLITICO, Grčka je prošle sedmice u parlamentu usvojila predlog zakona kojim bi se djeci mlađoj od 15 godina zabranio pristup društvenim mrežama, dok danska ministarka za digitalizaciju Kristina Egelund zagovara donošenje nacionalnih propisa. Austrija, Portugal, Kipar, Francuska i Njemačka takođe rade na sopstvenim rješenjima.
Evropska komisija je u septembru 2026. predložila Akt EU o zaštiti djece na internetu, kojim bi se djeci mlađoj od 13 godina zabranio pristup većini društvenih mreža, dok bi za mlađe od 15 godina važila dodatna ograničenja.
Međutim, zajednički evropski propisi mogli bi se naći u sukobu sa nizom nacionalnih zakona koje političari ubrzano pripremaju. Evropska komisija trebalo bi da do četvrtka iznese prve naznake o tome kako će postupiti prema nacionalnim propisima, počevši od austrijskog predloga zabrane za mlađe od 14 godina.
Različiti nacionalni pristupi otvaraju pitanje usklađenosti sa evropskim pravilima koja već uređuju digitalne platforme, posebno Aktom o digitalnim uslugama (DSA), kojim se uređuju obaveze velikih internet platformi i zaštita korisnika.
Evropska komisija nastoji da uspostavi zajednički okvir, ali države članice sve više djeluju samostalno, pod pritiskom javnosti da zaštite djecu od mogućih štetnih posljedica korišćenja društvenih mreža.