Predsjednik Mjanmara Min Aung Hlaing stići će danas u Maleziju u dvodnevnu posjetu tokom koje će razgovarati sa premijerom te zemlje Anvarom Ibrahimom, dok lider kojeg su regionalne države ranije izbjegavale nastoji da obnovi međunarodni legitimitet.
Posjeta dolazi u vrijeme kada Malezija nastavlja kontroverznu akciju vraćanja hiljada državljana Mjanmara, uprkos upozorenjima Ujedinjenih nacija i organizacija za zaštitu ljudskih prava da bi povratnici mogli biti suočeni s ozbiljnom opasnošću usljed građanskog rata koji traje u toj zemlji.
„Posjeta pruža premijeru priliku da nastavi direktan angažman sa Mjanmarom“, navela je malezijska vlada u jučerašnjem saopštenju.
Među ključnim bilateralnim pitanjima je „dobrovoljan, dostojanstven i bezbjedan povratak državljana Mjanmara svih etničkih grupa koji su ilegalno boravili u Maleziji“, dodala je vlada.
Mjanmar je u haosu od 2021. godine, kada je Min Aung Hlaing predvodio vojni puč, nakon kojeg je izbio građanski rat širom zemlje, u kojem je, prema procjenama, poginulo 100.000 ljudi, a više od 3,5 miliona je raseljeno.
Vojska je organizovala izbore koji su bili predmet širokih kritika i koji su omogućili Min Aung Hlaingu, koji je pod nizom zapadnih sankcija, da preuzme civilnu funkciju. Taj prelazak izazvao je određene poteze ka ponovnom uspostavljanju odnosa s Mjanmarom.
Iako su Min Aung Hlaing i drugi visoki zvaničnici Mjanmara od 2021. godine isključeni sa samita Asocijacije država jugoistočne Azije (ASEAN) zbog toga što nijesu sproveli mirovni plan tog saveza, pojedine zemlje regiona počele su da obnavljaju odnose sa Nejpjidoom.
Od kada je u aprilu formalno postao predsjednik, Min Aung Hlaing posjetio je članice ASEAN-a Tajland, Laos, Kambodžu i Vijetnam, kao i Kinu, Indiju, Rusiju i Bjelorusiju.
Pritisak u Maleziji
U Maleziji je, nakon talasa govora mržnje na internetu i dezinformacija početkom godine, porastao pritisak na migrante i izbjeglice bez dokumenata, posebno na muslimane Rohinje, od kojih su mnogi pobjegli iz Mjanmara nakon brutalnog vojnog obračuna u državi Rakajn, koja se graniči s Bangladešom, 2017. godine.
Anvar je prošlog mjeseca u jednom podkastu rekao da bi pozvao Min Aung Hlainga u zvaničnu posjetu ako Mjanmar prihvati povratak hiljada izbjeglica Rohinja.
„Pod pritiskom da vrati izbjeglice, Anvaru je potrebna saradnja Nejpjidoa, a posjeta je cijena“, rekao je Ričard Horsiju, viši savjetnik za Aziju u International Crisis Groupu.
„On kaže da ovo nije priznanje, ali Min Aung Hlaing će to predstaviti upravo tako“, dodao je.
Malezija je od januara deportovala oko 10.000 državljana Mjanmara, prema Anvaru, koji je rekao da su vlasti Mjanmara dale uvjeravanja da povratnici neće biti ugroženi.
Iako Malezija tvrdi da su vraćanja u potpunosti dobrovoljna, Ujedinjene nacije izrazile su zabrinutost, upozoravajući da bi ljudi vraćeni u Mjanmar mogli biti izloženi ozbiljnim rizicima.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava takođe su pozvale Maleziju da obustavi povratke, navodeći kao razloge nastavak nasilja i rizik od prisilne regrutacije.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, u Maleziji ima oko 193.000 registrovanih izbjeglica i tražilaca azila iz Mjanmara. Malezija nije potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija o statusu izbjeglica.
Nastavljeni smrtonosni vazdušni napadi
Uprkos ponovljenim pozivima na prekid nasilja, uključujući i one 11-članog ASEAN-a, građanski rat u Mjanmaru se nastavlja.
Vojska Mjanmara izvela je nekoliko vazdušnih napada tokom posljednje dvije sedmice u državi Rakajn, gdje se bori protiv pobunjeničke grupe. U napadima je poginulo najmanje 58 ljudi, a deseci su povrijeđeni, uključujući i u napadu na prometnu pijacu.
Napad je bio najsmrtonosniji od bombardovanja bolnice u decembru i osudio ga je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš.
Filipini, koji u ovom trenutku predsjedavaju ASEAN-om, takođe su izrazili zabrinutost zbog napada u izjavi za Reuters.
„Ništa u odgovoru regiona ne daje Nejpjidou razlog da pomisli da će postojati diplomatska cijena, uključujući crveni tepih za Min Aung Hlainga u Kuala Lumpuru“, rekao je Horsiju.