GRUPA G7 najavila je da će na tržište pustiti 100 miliona barela nafte i dizela kako bi ublažila probleme sa snabdijevanjem koji su izazvali nagli rast cijena. Čelnici su u zvaničnom saopštenju potvrdili da proces počinje odmah i da će trajati četiri mjeseca. Plan uključuje „značajno puštanje“ dizela u roku od 20 dana, a razmatraju se i „dodatne količine dizela ako to bude potrebno“.
Ova odluka uslijedila je nakon što je američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio zabranom izvoza dizela ako evropske zemlje ne pristanu da na tržište plasiraju veći dio svojih zaliha. Takav potez smanjio bi pritisak na cijene za američke potrošače uoči izbora za Kongres u novembru, ali bi istovremeno povećao cijene u ostatku svijeta. Članice G7 dogovorile su da među njima neće biti nikakvih „izvoznih ograničenja na energente i energetske proizvode“.
Grupu G7 čine SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Japan, Njemačka, Italija i Francuska, a na sastancima učestvuje i Evropska unija.
Trampova prijetnja i promjena stava
Donald Tramp je u petak na društvenim mrežama objavio: „Evropa je upravo pristala da pusti ogromnu količinu svojih zaliha dizela. Proces počinje odmah.“ Njegov ministar finansija Skot Besent ustvrdio je da američki poljoprivrednici, prevoznici i preduzetnici „ne bi trebalo da snose teret“ rasta cijena.
Kasnije je u Bijeloj kući Tramp izjavio da zabrana izvoza dizela „nikada nije bila stvarna opcija“. Komentarisao je i odluku G7 o puštanju goriva iz rezervi i rekao da je „Evropa učinila veliku stvar“.
„Evropa ima mnogo dizela i daće veliki doprinos svijetu – baš kao i mi“, rekao je. „Nećemo uvoditi zabranu izvoza, nego ćemo raditi ono što se od nas očekuje.“ Tramp je prvi put podržao ideju zabrane izvoza dizela početkom prošle sedmice, a njegova administracija vršila je pritisak na Evropu da iskoristi svoje zalihe.
Koordinisana akcija
Nakon sastanka čelnika G7, francuski predsjednik Emanuel Makron potvrdio je da je blok pristao da pusti rezerve od „do 100 miliona barela“ u roku od četiri mjeseca, uz koordinaciju Međunarodne agencije za energiju (IEA). Još nije poznato koje će partnerske zemlje pustiti zalihe i kojom brzinom.
Ministar vanjskih poslova Ed Miliband, koji je predstavljao Ujedinjeno Kraljevstvo, izjavio je da će ove mjere „stabilizovati snabdijevanje energijom, ojačati otpornost lanaca snabdijevanja te zaštititi domaćinstva i kompanije od cjenovnih šokova“. Makron je dodao da će koordinisana akcija „sniziti cijene naftnih derivata, posebno dizela“ i istakao dogovor o odustajanju od zabrana izvoza. Napomenuo je da je „predsjednik Tramp bio vrlo jasan po tom pitanju“.
Čelnici G7 su u zajedničkom saopštenju naveli: „Sprovešćemo svoje obaveze kroz koordinisano puštanje 100 miliona barela putem IEA-e, koje počinje odmah i trajaće četiri mjeseca. To uključuje i značajne količine dizela koje će članice G7 i partneri pustiti u prvih 20 dana.“
Stanje na tržištu
Cijena sirove nafte tipa Brent nakon najave je nakratko pala ispod 100 dolara po barelu, ali se do petka naveče vratila na oko 102 dolara. Prije napada SAD-a i Izraela na Iran, naftom se trgovalo po cijeni od oko 73 dolara. Met Smit, direktor istraživanja roba u kompaniji Kpler, kaže da je cijena ponovo porasla zbog novih napetosti između Saudijske Arabije i Hutija u Jemenu.
„Cijene nafte naglo su padale zbog najave puštanja strateških zaliha u Evropi, ali su promijenile smjer nakon glasina da Saudijska Arabija planira ofanzivu u Jemenu kako bi ponovo uspostavila bezbjedan prolaz kroz moreuz Bab el Mandeb“, objasnio je Smit.
Globalno snabdijevanje dizelom ozbiljno je ograničeno zbog sukoba na Bliskom istoku, koji je poremetio protok sirove nafte i prerađenog goriva. Rusija, takođe veliki proizvođač, uvela je sopstvenu zabranu izvoza dizela nakon ukrajinskih napada na njene rafinerije. Čelnici G7 naglasili su da će zadržati sankcije protiv Rusije zbog rata u Ukrajini.
Uloga američkog dizela
Izbjegavanje zabrane izvoza američkog dizela donijeće olakšanje zemljama koje zavise od uvoza, poput Ujedinjenog Kraljevstva, gdje je cijena litre dizela u petak prvi put premašila dvije funte. Više od polovine dizela u Ujedinjenom Kraljevstvu dolazi iz uvoza, a 31 odsto od toga iz SAD-a.
SAD su jedan od vodećih svjetskih dobavljača dizela. Prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), tamošnje rafinerije dnevno proizvode između četiri i pet miliona barela. Amerikanci troše oko 3,6 miliona barela, a ostatak od 1,2 do 1,5 miliona barela dnevno izvoze. Dizel se masovno koristi u prevozu i poljoprivredi, a potražnju je teško smanjiti. Zbog toga su čelnici G7 najavili i da će koordinirati rasporede održavanja kako bi izbjegli istovremeno zatvaranje više rafinerija, te podstiču zemlje sa kapacitetima da pojačaju preradu.