Rusija je poslala formalnu diplomatsku notu NATO-u u Briselu, upozorivši da bi mogla upotrijebiti „cijeli arsenal“ ako članice Alijanse pokušaju da izoluju Kalinjingrad, što je, prema analizi Kyiv Posta, najnovija eskalacija ruskog nuklearnog signaliziranja i pritiska na NATO.
Kalinjingrad, ruska eksklava između Poljske i Litvanije na Baltičkom moru, geografski je odvojena od ostatka Rusije i nalazi se u području u kojem je NATO značajno ojačao vojno prisustvo od početka ruske invazije na Ukrajinu. Ulazak Finske i Švedske u NATO dodatno je promijenio vojni odnos snaga u sjevernoj Evropi, navodi Kyiv Post.
Rusija je snažno militarizovala Kalinjingrad, ali bi njegovo snabdijevanje i pojačavanje u ozbiljnom sukobu sa NATO-om predstavljalo velike logističke i operativne izazove. Upozorenje o mogućoj upotrebi „cijelog arsenala“ zato se, prema analizi, može posmatrati kao pokušaj Moskve da eventualne konvencionalne aktivnosti NATO-a oko Kalinjingrada podigne na nivo nuklearnog odvraćanja i poveća političku cijenu takvih poteza.
Zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska rekla je u avgustu da se ruska nuklearna retorika obično pojačava kada se Moskva suoči sa neuspjesima na ratištu ili pritiskom na ključnu infrastrukturu. Prema njenim riječima, takve prijetnje imaju za cilj da oslabe odlučnost Ukrajine i podršku Zapada Kijevu.
NATO je odbacio rusko viđenje situacije, ističući da je riječ o odbrambenom savezu i da njegove vojne vježbe i raspoređivanje snaga ne predstavljaju prijetnju ruskoj teritoriji. Alijansa je od 2022. dodatno ojačala istočno krilo borbeno spremnim snagama, protivvazdušnom i protivraketnom odbranom, nadzorom i novim regionalnim odbrambenim planovima.
Istovremeno, NATO i evropske vlade Rusiju optužuju za sve intenzivnije hibridne aktivnosti, uključujući sabotaže, sajbernapade, elektronsko ometanje, upade dronova i druge operacije koje ostaju ispod praga otvorenog rata sa Alijansom. Vrhovni saveznički komandant NATO-a za Evropu, general Aleksus Grinkevič, rekao je da je cilj Rusije da „slomi volju“ saveznika Ukrajine.
U baltičkom regionu posebno je izražen problem ometanja GPS signala, zbog čega je finska aviokompanija Finnair izmijenila obuku pilota i operativne procedure kako bi uzela u obzir gotovo svakodnevne prekide. NATO je, takođe, dokumentovao širu kampanju koja, kako navodi, obuhvata sabotaže, nasilje, sajberoperacije, elektronsko ometanje i dezinformacije na teritoriji članica.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je da ruske hibridne aktivnosti neće dovesti do smanjenja podrške Ukrajini. „Naša reakcija će uvijek biti veća podrška Ukrajini“, kazao je ranije ovog mjeseca, dok je prošle sedmice pozvao saveznike da ne „upadnu u njegovu zamku“ dopuštajući da ruski hibridni napadi skrenu pažnju sa Ukrajine. „Sve što on radi dovešće do veće podrške Ukrajini, a ne manje podrške Ukrajini“, rekao je Rute.
Kyiv Post ocjenjuje da koncentracija vojnih snaga oko Baltika, incidenti u vazdušnom prostoru, sabotaže, elektronsko ratovanje i sve eksplicitnija nuklearna retorika povećavaju rizik od pogrešne procjene, čineći Kalinjingrad jednom od osjetljivijih tačaka u odnosima Rusije i NATO-a.