Predsjednik države Jakov Milatović prilikom današnjeg boravka u Beranama komentarisao je navode o zahtjevu Hrvatske za ratnu odštetu, kazavši da takav zahtjev smatra nerealnim i poručivši da otvorena bilateralna pitanja ne treba da usporavaju evropski put Crne Gore.
„Volio bih da odnosi sa Republikom Hrvatskom zaista budu najbolji mogući. Hrvatska je naš partner i prijatelj. Dajte da više fokusa stavimo na stvari koje nas spajaju, a mnogo manje na one koje su nas razdvajale u prošlosti. Dajte da zajedno završimo ovaj naš evropski put i da se zajedno nađemo u Evropskoj uniji“, kazao je predsjednik.
Podsjetio je Milatović da su zvaničnici evropskih institucija više puta poručili da evropski put Crne Gore ne treba da bude uslovljavan otvorenim bilateralnim pitanjima, ali je ukazao da je politička realnost često drugačija.
„Svjedoci smo da se Poglavlje 31 već više mjeseci ne zatvara, iako je, čini mi se, tehnički spremno za zatvaranje, upravo zbog određenih bilateralnih stavova, prije svega iz Republike Hrvatske“, kazao je Milatović.
Milatović je u Beranama govorio i o nedavnoj posjeti Vatikanu i susretu sa papom Lavom XIV, kojeg je pozvao da posjeti Crnu Goru.
Odgovarajući na pitanje o Novaku Đokoviću, Milatović je najavio inicijativu da se njemu i njegovoj porodici dodijeli crnogorski pasoš.
„Đoković prije svega mnogo radi na promociji Crne Gore u svijetu. Želim da u tom smislu iniciram da Đokoviću i njegovoj porodici dodijelimo crnogorski pasoš i da ga na taj način dodatno vežemo za Crnu Goru. Mislim da je to dobar gest sa naše strane i nadam se da će on to prihvatiti“, kazao je Milatović, navode iz Kancelarije za odnose s javnošću.
Tokom radne posjete Beranama predsjednik je kazao i da očekuje da Crna Gora do ljeta naredne godine potpiše Ugovor o pristupanju Evropskoj uniji, nakon čega bi uslijedio proces ratifikacije u državama članicama.
„Čin potpisivanja Ugovora o pristupanju između Crne Gore i Evropske unije suštinski će biti velika kulminacija rada koji smo pokrenuli tokom prethodnih nekoliko godina“, kazao je Milatović.
Predsjednik je poručio da evropske integracije imaju tehničku i političku dimenziju i da je zato važno kontinuirano jačati podršku Crnoj Gori u svim državama članicama Evropske unije.
„Evropske integracije imaju svoj tehnički aspekt. Mislim da Crna Gora tu ide svojim tempom naprijed. Ja uvijek kažem da bi to trebalo da bude brže i bolje, ali sasvim sigurno idemo naprijed. Evropske integracije imaju i svoj politički aspekt“, kazao je predsjednik.
Istakao je da konačne odluke donose države članice, zbog čega su diplomatska aktivnost i bilateralni razgovori sa evropskim liderima od posebnog značaja.
Podsjetio je i na samit održan u Tivtu, ocjenjujući da je predstavljao političku prekretnicu evropskog puta Crne Gore, jer su brojni evropski zvaničnici došli u Crnu Goru i poslali važnu poruku podrške njenom članstvu u Evropskoj uniji.
Govoreći o radnoj posjeti Beranama, predsjednik je, kako je saopšteno, zahvalio predsjedniku Opštine Đolu Lutovcu na veoma dobrom i konstruktivnom razgovoru i toploj dobrodošlici, navodeći da su razgovarali o završenim projektima, kao i onima čija je realizacija u toku.
„Pozdravljam energiju koja trenutno postoji u Opštini Berane, kao i posvećenost razvoju i dobrom upravljanju. Mislim da je to najvažnije za građane Berana“, kazao je Milatović.
Tokom posjete obišao je Osnovnu školu „Polica“, gdje je razgovarao sa učenicima, nastavnicima i upravom škole, ističući da je riječ o jednoj od najuspješnijih seoskih škola u Crnoj Gori.
„Ovim dolaskom želio sam da pošaljem poruku i stavim fokus na razvoj naših seoskih škola“, poručio je predsjednik.
Milatović je razgovarao i sa učenicima beranske gimnazije, škole velike tradicije, o evropskim integracijama, ulozi mladih u društvu i onome što ih očekuje u trenutku ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.
Program posjete obuhvatio je i obilazak Kliničko bolničkog centra u Beranama. Predsjednik je podsjetio da je dio kapitalnog budžeta izdvojen za dodatno unapređenje uslova u beranskoj bolnici.
Pozdravio je, kako se dodaje u saopštenju, i realizaciju projekta obaloutvrde na Limu, navodeći da je završeno kilometar i 200 metara, dok bi uskoro trebalo da počnu radovi na preostalih 800 metara.