Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović potpisao je ukaze o proglašenju Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
"Ova odluka vođena je namjerom da se uvaži postignuti politički kompromis vlasti i opozicije, omogući puna funkcionalnost Skupštine i ispoštuje konstruktivan pristup koji su pozdravili i naši partneri iz Evropske unije. Deblokada institucija i očuvanje stabilnosti evropskog puta Crne Gore ostaju prioriteti od kojih se ne može odstupiti", navodi se u saopštenju iz Milatovićevog Kabineta.
U saopštenju se navodi da Milatović ostaje pri stavu da postignuti kompromis ne može biti zamjena za kvalitetna zakonska rješenja. Zbog toga očekuje da se u narednom periodu nastavi rad na otklanjanju svih preostalih nedostataka u oba zakona.
"Kada je riječ o Zakonu o unutrašnjim poslovima, predsjednik i dalje čvrsto stoji iza potrebe za korjenitom reformom i čišćenjem policijskog sistema od kompromitovanih kadrova, jer je to temelj bezbjednosti države.
Međutim, u ovom procesu propuštena je prilika za suštinsko unapređenje važećeg zakonskog teksta. Iako je usvojena izmjena koja se odnosi na sastav komisije za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji riješila trenutni politički zastoj, u zakonu su zadržana rješenja koja su ranije opravdano kritikovali stručna javnost, opozicija i civilni sektor.
Riječ je o pojedinim odredbama koje se odnose na radnopravni status službenika, pravo na odbranu i pretpostavku nevinosti, a čija nedorečenost u praksi može izazvati pravnu nesigurnost i finansijske posljedice po budžet države. Sporne odredbe na koje je predsjednik ranije ukazao nijesu bile predmet ovih izmjena, zbog čega njegovi tada iznijeti stavovi i pravne rezerve ostaju nepromijenjeni.
Kada je riječ o Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, usvojene izmjene predstavljaju određeni iskorak u odnosu na prvobitno usvojeni tekst, poput uvođenja sudskog nadzora nad pristupom najosjetljivijim podacima pravnih lica, uključujući genetske i biometrijske podatke i profilisanje. Svako jačanje mehanizama kontrole rada bezbjednosnog sektora predstavlja korak u dobrom pravcu.
Ipak, usvojene izmjene nijesu odgovorile na ustavnopravne dileme na koje je predsjednik Crne Gore ukazao prilikom vraćanja zakona Skupštini na ponovno odlučivanje. I dalje nije uspostavljen, odnosno vraćen, odgovarajući sudski nadzor nad pojedinim mjerama tajnog nadzora koje ozbiljno zadiru u pravo na privatnost građana, poput praćenja, snimanja i osmatranja ljudi u javnom prostoru. Takođe, nijesu uspostavljene dodatne garancije koje bi spriječile mogućnost njihove proizvoljne ili nesrazmjerne primjene.
Kabinet predsjednika očekuje da će Ustavni sud, odlučujući po podnesenoj inicijativi i predlogu za ocjenu ustavnosti Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, u razumnom roku zauzeti stav o otvorenim ustavnopravnim pitanjima.
Odluke Ustavnog suda bile bi od posebnog značaja za jačanje pravne sigurnosti, zaštitu ljudskih prava i uspostavljanje jasnih standarda u radu bezbjednosnog sektora, u skladu sa Ustavom Crne Gore, međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava i pravnom tekovinom Evropske unije.
Kabinet predsjednika Crne Gore izražava očekivanje da će se donosioci odluka u što kraćem roku, kroz nastavak inkluzivnog dijaloga, posvetiti otklanjanju svih pomenutih sistemskih nedostataka i potpunom usklađivanju zakonskih rješenja sa standardima vladavine prava i pravnom tekovinom Evropske unije", navodi se u saopštenju.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović potpisao je i ukaze o proglašenju ostalih zakona koje je Skupština Crne Gore usvojila 31. jula 2026. godine.