Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović ocijenili su da je neophodno na osnovu podataka i stručnih analiza utvrditi zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama BiH, upozoravajući na političke zloupotrebe pitanja legitimnog predstavljanja i moguće posljedice neravnopravne zastupljenosti na funkcionisanje države.
Njih dvojica su to poručili uoči početka konferencije „Položaj konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama u Bosni i Hercegovini“, koja se održava danas u Sarajevu.
Konaković je ocijenio važnim što se institucionalno otvara rasprava o pitanjima konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja, temama koje se, kako je kazao, u BiH često koriste za podizanje političkih tenzija, naročito u predizbornim periodima.
„Osim onih koji to rade u BiH, sve je primjetniji uticaj i drugih zemalja“, rekao je Konaković.
On je istakao da je Rezolucija o Hrvatima u BiH, usvojena u hrvatskom Saboru, kojom se poziva na formiranje hrvatske izborne jedinice, možda bila povod za vraćanje rasprave u okvire argumentacije i preciznije definisanje termina koje pojedini politički akteri, kako je naveo, zloupotrebljavaju u BiH – konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja.
Konaković je kazao da se zahtjev hrvatskih političkih predstavnika odnosi na način izbora člana Predsjedništva BiH i ocijenio da je riječ o pitanju koje je, prema njegovom mišljenju, potpuno ustavno i legalno.
U tom kontekstu naveo je da je i ranije postojala spremnost da se, imajući u vidu da su Hrvati najmanji konstitutivni narod u BiH, izađe u susret određenim zahtjevima koji se odnose na njihovo političko pozicioniranje.
„Ali, danas onda imate one koji sve to pogaze, ne cijene i ne razumiju, a problematiziraju jedno pitanje i onda se grubo miješaju u ustavno uređenje u Bosni i Hercegovini“, naglasio je Konaković.
Govoreći o raspodjeli rukovodećih funkcija na državnom nivou, Konaković je naveo da u 36 institucija Bosne i Hercegovine rukovodeće pozicije pripadaju predstavnicima tri konstitutivna naroda po principu 12-12-12.
„Pitam zašto? Nigdje nije propisano. Zašto bi Hrvati i Bošnjaci imali po 12 rukovodećih pozicija kada Ustav BiH kaže da će se u toj vrsti pozicioniranja voditi računa o procentualnoj zastupljenosti?“, upitao je Konaković.
Najavio je da će tokom konferencije biti napravljena i paralela između stanja u kantonima u kojima vlast predvodi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i drugih kantona.
Naglasio je da cilj rasprave nije produbljivanje političkih sukoba, već usmjeravanje dijaloga ka pronalaženju mogućih rješenja i otvaranju tema koje se odnose na suštinske probleme.
Poručio je da će odgovor ponuđen tokom konferencije biti institucionalan, zvaničan i zasnovan na stručnim argumentima.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mehmedović je izjavio da će konferencija prvi put otvoriti pitanja koja smatra važnim za odnose među etničkim grupama u BiH, sa posebnim fokusom na poštovanje ustavnih odredbi i funkcionisanje institucija BiH.
Ocijenio je da su pitanje etničke zastupljenosti i rad institucija BiH pod značajnim uticajem političkih aktera koje je okarakterisao kao antibosanske.
Naveo je da će, na osnovu analiza i precizno utvrđenih podataka, biti moguće sagledati položaj konstitutivnih naroda u procesu funkcionisanja institucija BiH i utvrditi u kojoj mjeri učestvuju u njihovom radu.
Takođe je istakao da bi konferencija trebalo da pokaže kakav odnos susjedne države imaju prema političkim akterima u BiH koje smatra njihovim političkim „proksijima“, navodeći da oni djeluju suprotno interesima države Bosne i Hercegovine.
Mehmedović je naglasio da cilj nije prebrojavanje etničke pripadnosti građana, već ukazivanje na, kako je naveo, problem slabljenja političkog i društvenog uticaja najbrojnijeg naroda u BiH.
Upozorio je da bi takvi trendovi mogli imati ozbiljne posljedice po političke prilike u zemlji, uključujući dodatnu radikalizaciju političke scene, otežano funkcionisanje institucija i mogućnost potpunih blokada u njihovom radu.
Na osnovu ustavnopravnog i empirijskog pristupa, na konferenciji će biti predstavljene analize zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama BiH, uključujući raspodjelu rukovodećih funkcija i kadrovsku strukturu, kako bi se objektivno sagledala njihova usklađenost sa ustavnim i zakonskim okvirom.
Posebna pažnja biće posvećena nedosljednoj primjeni ustavnih odredbi i provođenju odluka Ustavnog suda BiH, pitanjima ravnopravne zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama u zemlji, kao i uticaju dugotrajnih političkih kompromisa na funkcionisanje institucija.
Na konferenciji će biti razmatrani i transparentnost procesa imenovanja, očuvanje profesionalnih standarda, stručnosti i kvaliteta kadrovskih rješenja u javnom sektoru.