Kampanja koja se protivi pregovorima Islanda sa Evropskom unijom rano jutros je prešla u vođstvo.
To su djelimični rezultati islandskog referenduma o tome da li treba započeti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji, objavio je islandski javni servis RUV, a prenosi Reuters.
Na osnovu prvih 152.000 prebrojanih glasova, od ukupno 270.000 birača s pravom glasa, 50,1% glasalo je protiv prijedloga vlade da se ponovo pokrenu pregovori, dok je 49,9% bilo za taj prijedlog, objavio je RUV.
Podaci o izlaznosti nijesu bili dostupni.
Pouzdan rezultat možda neće biti poznat do oko podneva, saopštili su izborni zvaničnici.
Glasanje je završeno u subotu u 22 sata.
U petak je anketa Galupa pokazala da se tijesna većina protivi prijedlogu vlade da ponovo otvori pregovore, što predstavlja promjenu u odnosu na ranija istraživanja javnog mnjenja koja su ukazivala na tijesnu prednost pristalica obnove pregovora.
Zagovornici opcije „da“, koji podržavaju otpočinjanje pregovora, navode da bi pridruživanje Uniji moglo doprinijeti smanjenju visokih kamatnih stopa i pružiti veću bezbjednost u svijetu koji je uzdrman ratom u Ukrajini i retorikom američkog predsjednika Donalda Trampa o aneksiji susjednog arktičkog ostrva Grenlanda.
Zagovornici opcije „ne“ tvrde da bi članstvo u EU ugrozilo suverenitet ostrva i njegova ribolovna područja.
Premijerka Kristun Frostadotir izjavila je novinarima, nakon što je u subotu glasala u glavnom gradu, da je referendumska kampanja podstakla debatu o mjestu Islanda u svijetu.
„Ovo je veliki dan. Godinama smo čekali da bismo mogli da glasamo“, rekla je, dodajući da će njena vlada nastaviti da radi bez obzira na ishod referenduma.
Iako bi glas „za“ otvorio pregovore sa Briselom, prema islandskom zakonu morao bi da bude održan i drugi referendum, vjerovatno nekoliko godina kasnije, o tome da li Island treba da se pridruži Evropskoj uniji.