Sud u Hagu prijevremeno je pustio na slobodu bivšeg čelnika Službe državne bezbednosti Srbije Franka Simatovića zbog lošeg zdravstvenog stanja, saznaje Radio Slobodna Evropa.
Sud je odluku donio 29. avgusta na zahtjev Simatovića, koji je osuđen na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj tokom ratova devedesetih. Do sada je odslužio osam i po godina.
Iako Simatović ne ispunjava uslove za prijevremeno puštanje na slobodu jer nije odslužio dvije trećine kazne, sudska praksa Mehanizma dozvoljava izuzetke.
"Postoje ubjedljivi humanitarni razlozi koji zahtijevaju prijevremeno puštanje Simatovića na slobodu, pod odgovarajućim uslovima", stoji u obrazloženju odluke Međunarodnog rezidualnog mehanizma (MMKS) za krivične sudove u koju je RSE imao uvid.
U odluci stoji da je potrebno da Srbija uz garancije, preduzme sve neophodne mjere da olakša Simatovićev hitan transfer u tu zemlju kako bi bio u mogućnosti da se liječi u zemlji.
Haški sud je 31. maja proglasio Franka Simatovića i Jovicu Stanišića, krivim za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, kao i za zločine počinjene u šest opština u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, za vrijeme rata od 1992. do 1995. godine.
Apelaciono vijeće suda time je preinačilo prvostepenu presudu kojom su Stanišić (72) i Simatović (73) bili osuđeni na po 12 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja zločina Crvenih beretki u Bosanskom Šamcu, s proljeća 1992.
Simatović je bio zapovednik Jedinice za specijalne operacije Službe državne bezbjednosti (SDB), dok je Stanišić bio šef SDB-a.
Stanišić i Simatović su proglašeni krivim za zločine koje su počinili pripadnici paravojnih i specijalnih jedinica, za koje se u presudi navodi da su bile pod njihovom kontrolom.
Zaključeno je da je Služba državne bezbjednosti Srbije finansirala Srpsku dobrovoljačku gardu, paravojnu formaciju poznatu i pod imenom "Arkanovci", kojom je rukovodio Željko Ražnatović Arkan.
Simatović i Stanišić su osuđeni i za zločin jedinice "Škorpioni" u ljeto 1995. kod Trnova, gde je strijeljano šest Bošnjaka iz Srebrenice, u kojoj su srpske snage počinile genocid.
Čelnici obavještajnih struktura u Beogradu, tokom devedesetih, tako su postali prvi zvaničnici Srbije osuđeni za udruženi zločinački poduhvat i ratne zločine u Bosni i Hercegovini.