Bivši predsjednik Agencije za zaštitu ličnih podataka i kandidat za člana Centralne izborne komisije, Muhamed Đokaj odlučio je da pokrene pravni postupak utvrđivanja zakonitosti rada Komisije za izbor saziva tog izbornog tijela, kako bi dokazao da je Komisija postupala mimo zakonskog okvira, van granica svojih ovlašćenja i suprotno standardima koje garantuju Ustav, Zakon i Evropska konvencija o ljudskim pravima, piše Pobjeda.
- Ono na šta sam upozoravao još tokom četvrtog konkursa sada dobija svoj pravni nastavak. Više se ne radi o političkoj ocjeni, već o potrebi da se kroz kompletnu dokumentaciju, zapisnike, odluke, akte, dopise i odgovore nadležnih organa precizno utvrdi da li je Komisija prekoračila nadležnosti, narušila jednakost kandidata i zadirala u prava koja joj Zakon ne dopušta - kazao je Đokaj.
Proces formiranja profesionalne Centralne izborne komisije doživio je potpuni institucionalni slom. Komisija za sprovođenje izbora članova CIK-a zvanično je obavijestila predsjednicu Administrativnog odbora Jelenu Nedović da, nakon osam mjeseci i pet neuspješnih javnih konkursa, nije u mogućnosti da sačini prijedlog liste kandidata, jer unutar tog tijela ne postoji zakonom propisana većina od četiri petine, zbog čega je svoje mandate stavila na raspolaganje Skupštini.
Komisija je prije dva dana, nakon telefonske sjednice, umjesto rješenja za CIK, Administrativnom odboru isporučila zahtjev za hitnu izmjenu pravila igre. U dopisu Administrativnom odboru, u koji smo imali uvid, Komisija konstatuje da postojeći zakonski okvir otežava reformu i predlaže hitne izmjene člana 24 Zakona o izboru odbornika i poslanika. Umjesto uslova da članovi CIK-a moraju biti isključivo iz oblasti pravnih nauka, između ostalog, sugerišu uvođenje politikologa, ekonomista i IT stručnjaka, pravdajući to „modernijim rješenjem“.
Komisija u istom dopisu takođe predlaže da se lista kandidata dostavlja u više faza kako bi se tijelo popunjavalo parcijalno, a ukoliko za to nema konsenzusa, traže hitne korekcije zakona kako bi se definisalo ko će predsjedavati postojećom Državnom izbornom komisijom i tako spriječila blokada izbora planiranih za narednu godinu. Članovi Komisije u dokumentu upozoravaju da bi „izbor partijskog DIK-a bio gori od stručnog CIK-a“, napominjući da „izabrani članovi mogu ostati na funkcijama i do 12 godina, jer će tako steći reference koje niko van sistema neće imati na istorijskim izborima za Evropski parlament 2029. godine“.
Đokaj se juče, zvaničnim dopisom u kome se poziva na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, obratio Komisiji. Od predsjednika Skupštine Andrije Mandića očekuje da, kao starješina organa, ne dozvoli da se eventualne nezakonitosti prikriju ćutanjem institucije, već da omogući punu transparentnost i dostavi kompletnu dokumentaciju od drugog do petog konkursa.
- Ako je rad Komisije bio zakonit, dokumentacija će to potvrditi. Ako nije, upravo će ona predstavljati osnov za pokretanje postupaka pred nadležnim organima – navodi Đokaj.
Prema njegovim riječima, suština ovog slučaja više nije pitanje izbora ili neizbora pojedinih kandidata, već pitanje da li je Komisija, pod plaštom konkursne procedure, sebi dodijelila ovlašćenja koja nema, prikupljala i obrađivala podatke mimo propisane svrhe, narušavala jednakost kandidata i zadirala u osnovna ljudska prava.
- Ukoliko dokumentacija potvrdi takvo postupanje, ovaj slučaj mora dobiti svoj puni pravni epilog kroz utvrđivanje ustavne, zakonske, institucionalne i lične odgovornosti svih koji su u njemu učestvovali - poručio je Đokaj i dodao da zna da su prekršeni Ustav i Zakon i da će to i dokazati.
Đokaj od Komisije ultimativno traži dostavljanje kompletnih zapisnika sa svih sjednica, pravilnika o ocjenjivanju, ali i zvanične prepiske sa Državnom izbornom komisijom i Agencijom za sprečavanje korupcije. Zahtijeva i uvid u dopise i provjere koje je Komisija tajno vršila kod ASK-a, a koje se odnose na njega lično. Traži i dokumentaciju na osnovu koje su sami članovi Komisije imenovani na te pozicije.
- Ukoliko određeni dokumenti sadrže podatke koji se, u skladu sa Zakonom ne mogu učiniti dostupnim u punom obimu, molim da mi se omogući djelimičan pristup informacijama, uz anonimizaciju isključivo onih podataka za koje postoji izričit zakonski osnov za ograničenje pristupa - navodi se, između ostalog. u zahtjevu Đokaja.
On je u ranijim obraćanjima javnosti problematizovao rad Komisije sa više aspekata. Konkretno, zbog uvođenja internih bodovnih pragova koji uopšte ne postoje u Zakonu, kršenja Ustava i Evropske konvencije za ljudska prava i obrade ličnih podataka u većem obimu.
Advokat i jedan od kandidata za predsjednika i člana CIK-a Amer Šukurica, komentarišući prijedlog Komisije da se zakonski redefiniše rad bivšeg DIK-a i izabere novi predsjedavajući tog tijela, kaže da je to nemoguća misija ukoliko se ne mijenja postojeće zakonsko rješenje.
- Usvajanjem novog zakona o izboru odbornika i poslanika, DIK je prestao da postoji, što je potvrđeno i odlaskom Nikole Mugoše u Ustavni sud Crne Gore, iako je propisano da vrše funkciju, tehnički, do izbora CIK-a. Eventualni izbor novog predsjednika DIK-a ne može se obaviti bez promjene Zakona. Međutim, sada je Skupština Crne Gore praktično preuzela ulogu DIK-a, jer je već u dva navrata poslaničke mandate u parlamentu verifikovala bez prethodnog obavještenja od strane DIK-a, što je bila izričita zakonska obaveza – ukazao je Šukurica.
Komentarišući prijedlog za uvođenje drugih obrazovnih profila u CIK, Šukurica postavlja pitanje ko će u tom slučaju procjenjivati kršenje zakona jer, kako kaže, to mogu da utvrde samo diplomirani pravnici.
- Ako imamo propis u Zakonu da CIK donosi odluke u drugom stepenu i odlučuje po prigovorima, nelogično je da to rade ekonomisti ili IT stručnjaci. Takođe, CIK i u slučaju da Opštinska izborna komisija ne postupa po zakonu preuzima njenu ulogu, pa bi ponovo bilo nelogično da taj posao rade politikolozi ili ekonomisti - kaže Šukurica, pojašnjavajući svoj stav da to moraju biti pravnici, jer je riječ o tumačenju i primjeni zakona.
Prema njegovim riječima, jedino zakonito rješenje iz postojeće situacije je da Komisija ponovo raspiše konkurs i nastavi rad, jer sve ostalo, kako kaže, vodi u opasan pravni vakuum.
- Važeći zakon je odličan, jer propisuje depolitizaciju CIK-a. Nemoguće je da u pet krugova nije bilo adekvatnih kandidata. Očigledno je da iz ove situacije ne znaju da izađu, jer su im se javljali ljudi koji nijesu vezani za politiku - tvrdi Šukurica.
Posljednja dešavanja vezana za izbor predsjednika i članove CIK-a potvrđuju teze naših ranijih sagovornika i pravnih eksperata koji su ukazivali da je političko taktiziranje već napravilo nepopravljivu institucionalnu štetu tom državnom organu.
Đukanović: Ovo je slom „paf-paf“ izborne reforme
Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović, povodom poništavanja i petog konkusa i vraćanja mandata članova Komisije za izbor predsjednika i članova CIK-a, napominje da ovaj slučaj mora biti pouka za buduće reformske procese i da iznimno važno izborno zakonodavstvo ne smije biti predmet improvizacije niti političkog marketinga.
Ona podsjeća da je još prije godinu upozoravala da se izborna reforma sprovodi na brzinu, bez ozbiljne javne rasprave i konsultacija sa ODIHR-om i Venecijanskom komisijom.
- Posebno sam ukazivala na apsurdnost zakonskog rješenja kojim je propisano da članovi CIK-a mogu biti isključivo diplomirani pravnici, čime se neopravdano suzio krug kandidata i zanemarili savremeni standardi. Danas sama Komisija predlaže izmjenu upravo onog dijela zakona na koji smo upozoravali još tokom rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu - navodi Đukanović za Pobjedu.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava činjenica da su oni koji su ovaj zakon predstavljali kao veliki uspjeh dijaloga, danas prinuđeni da priznaju da se on mora mijenjati prije nego što je uopšte zaživio.
- To potvrđuje da kompromis sam po sebi nije vrijednost ukoliko proizvodi loša zakonska rješenja. Umjesto sveobuhvatne, dobili smo „paf-paf“ izbornu reformu, ali i crtanje budućih članova CIK-a. Kada se stručna upozorenja ignorišu, posljedice ne snose oni koji su donosili takve odluke, već građani i institucije - ocijenila je Đukanović, zaključujući da cijenu loših zakona uvijek plaćaju građani, dok se odgovornost političara nikada ne utvrdi.