"OVA vijest treba alarmirati Zapad i susjede Srbije", pisao je nedavno njemački list Di elt. A to što bi, prema pisanju tog lista, trebalo uznemiriti sve i argumentirati naslov koji je glasio "Sprema li Srbija novi rat na Balkanu?" bilo je ovo: "Srbija kupuje 20.000 iranskih dronova tipa Shahed-136", piše Dojče Vele.
No u svom pozivanju Zapada na akciju i alarmiranju srpskih susjeda, od kojih tek BiH nije članica NATO-a, dok je Kosovo praktično pod njegovom zaštitom, napravljen je tek jedan propust: navodna kupovina iranskih dronova objavljena je prvobitno na X-nalogu Teror Alarma, stranice koja sama za sebe navodi da je vodeći svjetski portal u produkciji "vijesti i pogleda generisanih vještačkom inteligencijom".
Nije ovo međutim prvi put da se u njemačkim medijima Srbija spominje kao "Unruhestifter" (potpirivačica nemira), kako je to konkretno formulirano u pomenutom tekstu.
Upit DW-a upućen Predsjedništvu Srbije da prokomentariše pisanje nekih njemačkih medija ostao je bez odgovora, ali je zato promptno stigla reakcija na pomenuti tekst, i to od srpske ambasadorke u Berlinu Snežane Janković. "Ne, Srbija se ne sprema za rat, već za budućnost", napisala je ona u demantiju objavljenom takođe, u Die Weltu. Srbija se, kako je napisala, između ostalog u budućnosti sprema za izložbu Expo u Beogradu 2027.
Janković nije propustila da podsjeti kako je "srpsko Ministarstvo odbrane odbacilo optužbe o kupovini dronova iz Irana". Od širenja lažnih vijesti Die Welt se do pisanja ovog teksta nije ogradio, niti izvinio čitataocima. A ono što je također propustio učiniti je sljedeće: pisati na temelju činjenica, istakla je ona.
"Srbija brine o svojoj sigurnosti"
Onih činjenica koje pak u Beogradu ni ne skrivaju, a koje rečeno riječima Janković glase ovako: "Srbija brine o svojoj sigurnosti i modernizuje svoju vojsku, kao i mnoge druge evropske zemlje, ali isključivo u odbrambene svrhe". Ili kako je to tokom posjete Sajmu naoružanja u Abu Dabiju u februaru ove godine rekao Aleksandar Vučić, Srbija sa dodatnim ulaganjima, koja nijesu obuhvaćena budžetom za 2023. izdvaja oko 2,3 posto bruto nacionalnog dohotka u te svrhe, ali će "kako je krenulo, morati povećati i na tri".
Činjenica je da je Srbija u "modernizaciju svoje vojske" krenula još prije početka ruske agresije na Ukrajinu. Činjenica je takođe, da to, kako ističe ambasadorka, čine i druge evropske zemlje. Ali ne samo evropske, već i svjetske. Prema podacima Instituta za mirovna istraživanja SIPRI u 2022. globalna svjetska vojna potrošnja dosegla je vrhunac, a evropske zemlje su zabilježile najveći porast potrošnje za naoružanje od kraja Hladnog rata.