Od "ruke su vam krvave" do kosovskog zavjeta.
O Kosovu, uz gusle, odjekivalo je sa gradskog trga u Kraljevu, u centralnoj Srbiji, stotinak kilometara udaljenom od granice sa Kosovom.
Poruke o Kosovu, čiju nezavisnost Srbija ne priznaje, dominirale su na antivladinom skupu održanom na poziv studenata u blokadi.
Ranije optuživana za korupciju i nemarno upravljanje državom, vlast je sada kritikovana zbog postizanja sporazuma o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova.
„Sumnjam da će reciklaža tema koje dominiraju posljednje četiri decenije donijeti bolju budućnost ili čak uspjeh na izborima, koji bi Srbiji pružio priliku da takvu budućnost izgradi“, ocjenjuje za RSE međunarodni analitičar Kurt Basener (Bassuener).
Skupom je obilježen Vidovdan, vjerski i državni praznik u znak sjećanja na bitku protiv osmanske vojske na Kosovu iz 14. vijeka, kada je srpska vojska poražena.
Krovna grupa „Studenti u blokadi“ nije odgovorila na upit RSE o stavljanju Kosova u fokus vidovdanskog skupa i porukama u Kraljevu.
Taj skup bio je još jedan u nizu na kojima se već godinu i po traži smjena vlasti zbog stradanja 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu.
U međuvremenu je zahtjevima dodato i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, što vlasti do sada nijesu prihvatale.
Dan prije vidovdanskog protesta predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je podnošenje ostavke za nekoliko neđelja.
Šta je pokazao Vidovdan u Kraljevu?
U gradu koji je postao utočište za hiljade izbjeglih Srba 1999. godine, kada su se sa Kosova povukle srpska vojska i policija, okupljenima se obratilo više govornika sa Kosova.
Osim bojazni zbog integracije u kosovski sistem institucija koje su funkcionisale u sistemu Srbije, iznijeli su i kritike na račun vlasti u Beogradu.
Na skupu su iznesene ocjene da integracija srpskih institucija, kao i podizanje optužnica protiv Srba, znači „nestanak Srba sa Kosova“.
Postavljeno je i pitanje zbog čega vlast u Beogradu ne preduzme „recipročne mjere u Srbiji prema Albancima“.
Na skupu je govorila i poslanica u Skupštini Srbije Jelena Pavlović, koja je najavljena kao advokatica iz Beograda.
„Ovaj narod vam nikada neće oprostiti Briselski, Vašingtonski, francusko-njemački plan i Ohridski sporazum za sramnu predaju Kosova i Metohije, temelja nacionalnog, kulturnog i duhovnog identiteta srpskog naroda“, poručila je ona.
Jelena Pavlović nastupa kao samostalna poslanica, ali je donedavno bila u pokretu „Mi, snaga naroda“, koji predvodi Branimir Nestorović, na čijoj listi je i izabrana.
Parlamentarni pokret „Mi, snaga naroda“ desno je i proruski orijentisan, dok je Nestorović poznat po teorijama zavjere.
Normalizacija odnosa sa Kosovom, koja je kritikovana na vidovdanskom skupu, jedan je od uslova za Srbiju za napredak u pristupanju Evropskoj uniji.
I Briselski i Ohridski sporazumi sklopljeni su uz posredovanje Evropske unije, dok je Vašingtonski potpisan u prisustvu američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump).
Međutim, Kurt Basener iz Savjeta za demokratizaciju politike iz Berlina kaže da je prilično skeptičan kada je riječ o tome koliko Kosovo i nacionalne teme predstavljaju primarni pokretački motiv.
„Kosovo nije ono što je izvelo ljude na ulice u novembru 2024. Iako je nacionalistička simbolika postajala sve prisutnija na protestima, rijetko je bila u prvom planu“, naveo je.
Taktički potez ili autentičan izraz?
Basener kaže da mu je skretanje studentskog pokreta udesno oduvijek „djelovalo neskladno“ zbog zahtjeva koje su imali, poput odgovornosti, vladavine prava i borbe protiv institucionalizovane korupcije.
Na početku protesta studenti su ostavljali otiske krvavih šaka, poručujući time vlastima da su im „krvave ruke“ u novosadskoj tragediji.
Kako bi upoznali evropske institucije sa tim zahtjevima, studenti su organizovali i biciklističke i maratonske ture do Strazbura i Brisela.
Međutim, istovremeno je na studentskim protestima u zemlji često viđena zastava sa porukom da nema predaje Kosova i mapom na kojoj je ono prikazano u granicama Srbije.
Nedavno su izašli i sa „Memorandumom“ u kojem se Kosovo navodi kao „sastavni dio Srbije“, što je podiglo prašinu u javnosti koja ih podržava.
Novo desno skretanje studentskog pokreta u Srbiji: Šta poručuju „Memorandumom“ o Kosovu?
Basener kaže da je pitanje da li skretanje studentskog protesta predstavlja autentičan izraz pokreta ili je, u većoj mjeri, riječ o taktičkom izboru.
Smatra da je riječ o kombinaciji ta dva faktora, ali da preovladava taktika.
„Vlast i provladini mediji pokušavaju da studente predstave kao strane plaćenike i izdajnike, čak i ‘ustaše’. Studenti imaju potrebu da pokažu svoju ‘patriotsku’ vjerodostojnost“, naveo je.
Podsjeća da se odluka opozicije da Vojislav Koštunica predvodi listu DOS-a protiv Miloševića 2000. godine zasnivala na sličnoj procjeni.
Ali, čak i ako je riječ o taktici, pitanje je, kaže Basener, koliko je to mudar potez.
„Prošle neđelje mi je jedan zvaničnik države članice EU rekao da ‘ne postoji održiva alternativa’ Vučiću u srpskoj politici“, dodao je.
Naime, Basener smatra da Evropska unija, iako je nešto „kritičnija“ prema Vučiću i sve više „frustrirana“ njime, i dalje ga „u suštini podržava“.
Ocjenjuje da su u Briselu i među vladama država članica Evropske unije duboko ukorijenjeni „legitimistički“ refleksi i oprez prema preuzimanju rizika.
„Sumnjam da će narativi koji su u Kraljevu bili u prvom planu promijeniti takav stav Evropske unije i njenih sagovornika. Sve to djeluje veoma okrenuto prošlosti“, naveo je Basener.
Osim toga, kaže da takve nacionalističke teme slabe i regionalnu solidarnost sa studentima.
„Uključivanje Novog Pazara i uzajamna solidarnost sa tim gradom pričaju jednu sasvim drugačiju priču. Ipak, ostaje otvoreno pitanje kakav bi odnos Srbija pod vođstvom studenata imala prema susjedima“, dodao je.
Osim normalizacije odnosa sa Kosovom, uslovi za dalji napredak Srbije ka Evropskoj uniji su vladavina prava, sloboda medija i uvođenje sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.