Oko 1.600 danskih vojnih regruta danas je započelo novi produženi vojni rok, ulazeći u period službe od 11 mjeseci, dok Danska ubrzava jačanje svoje odbrane pod pritiskom bezbjednosti na Arktiku i rata u Ukrajini.
Danska je 2024. saopštila da će po prvi put proširiti vojnu obavezu i na žene i povećati standardno trajanje služenja sa četiri na 11 mjeseci, dok bi broj regruta trebalo da poraste sa 5.000 na 7.500 godišnje do 2033. godine.
Nova generacija regruta dolazi u trenutku kada se Danska priprema da kasnije ovog mjeseca po prvi put pošalje regrute na Grenland, gdje će četa od više od 100 vojnika služiti mjesec dana i preuzeti operativne zadatke od profesionalnih vojnika.
To raspoređivanje ima dodatnu političku težinu jer je američki predsjednik Donald Tramp više puta tražio pripajanje poluautonomne danske teritorije, pozivajući se na nacionalnu bezbjednost, što su vlade Grenlanda i Danske odlučno odbacile.
Danska premijerka Mete Frederiksen rekla je na prošlomjesečnom samitu NATO-a u Ankari da je njena zemlja spremna da brani svaki pedalj teritorije u okviru vojnog saveza, „uključujući i našu“.
Silas Nor, 19-godišnji regrut prvog dana službe iz grada Varde na zapadu Danske, rekao je da pozdravlja duži period služenja.
„Sada imamo 11 mjeseci i osjećam da se zaista možete posvetiti tome, stvarno to doživjeti i mnogo dublje ući u vojsku“, rekao je.
Nove regrute očekuje pet mjeseci osnovne obuke, nakon čega slijedi šest mjeseci operativne službe. Danske oružane snage uvode i nove pravce služenja vojnog roka, uključujući vod za dronove pri Komandi za specijalne operacije.
Program ove nordijske zemlje funkcioniše kao sistem žrijebanja za sve zdrave mlade ljude koji navrše 18 godina, ali se već dugi niz godina gotovo u potpunosti zasniva na dobrovoljcima, dok se lutrija koristi samo za popunjavanje preostalih kvota.
Nordijske susjede Švedska, Finska i Norveška takođe imaju vojnu službu zasnovanu na regrutaciji, kao i baltičke zemlje Estonija, Letonija i Litvanija.