Dvadeset pet godina nakon terorističkih napada 11. septembra 2001, Sjedinjene Američke Države danas obilježavaju godišnjicu događaja u kojem je poginulo 2.977 ljudi, dok se posljedice tog dana i dalje osjećaju u američkoj bezbjednosti, politici, društvu i odnosu prema svijetu.
Napadi Al Kaide na Njujork, Vašington i Pensilvaniju označili su prekretnicu za SAD i međunarodni poredak. Uslijedili su rat u Avganistanu, invazija na Irak, formiranje Ministarstva unutrašnje bezbjednosti, jačanje obavještajnog i nadzornog aparata i višedecenijska borba protiv džihadističkih organizacija.
U neposrednim godinama nakon napada, terorizam je postao centralno pitanje američke spoljne i bezbjednosne politike. Vašington je 2001. pokrenuo rat protiv talibana i Al Kaide u Avganistanu, a dvije godine kasnije izvršio invaziju na Irak, iako režim Sadama Huseina nije bio odgovoran za napade 11. septembra. Američko vojno prisustvo u Avganistanu trajalo je gotovo dvije decenije, do povlačenja 2021. godine.
Osama bin Laden, vođa Al Kaide i glavni organizator napada, ubijen je u američkoj operaciji u Pakistanu 2011. godine, a njegov nasljednik Ajman al Zavahiri ubijen je u američkom napadu 2022. godine. Sama Al Kaida, međutim, nije nestala. Prema aktuelnoj analizi Reutersa, organizacija je danas mnogo decentralizovanija i slabija nego prije 25 godina, ali njene povezane grupe i dalje djeluju u Africi, Južnoj Aziji i na Bliskom istoku.
Istovremeno, prijetnja međunarodnog džihadističkog terorizma promijenila je oblik. Islamska država je poslije 2014. postala dominantna džihadistička organizacija, ali je teritorijalni kalifat koji je uspostavila u Iraku i Siriji uglavnom uništen do 2019. godine. Danas su terorističke mreže uglavnom manje centralizovane, dok se dio prijetnje preselio na regionalne sukobe, internet i pojedince koji djeluju samostalno ili pod uticajem ekstremističke propagande.
Za Amerikance se, međutim, promijenila i percepcija toga odakle dolazi najveća opasnost. Prema Ipsos istraživanju sprovedenom krajem avgusta, 33 odsto ispitanih Amerikanaca smatra domaći terorizam najvećom prijetnjom bezbjednosti prosječnog građanina, dok 20 odsto navodi međunarodni terorizam. Još 42 odsto najvećom prijetnjom smatra nasumično nasilje, uključujući masovne pucnjave. Šezdeset jedan odsto ispitanih smatra da su ideološki motivisani napadi domaćih ekstremista veća prijetnja od napada koji dolaze iz inostranstva.
To pokazuje koliko se američka bezbjednosna slika razlikuje od one neposredno nakon 11. septembra. Tada je najveća opasnost bila zamišljena kao organizovani međunarodni napad velikih razmjera. Danas su prijetnje rasutije, a američke institucije istovremeno moraju da se bave domaćim ekstremizmom, terorističkim mrežama, sajber prijetnjama i konkurencijom velikih sila.
Nasljeđe 11. septembra nije, međutim, samo bezbjednosno. Ratovi pokrenuti poslije napada imali su ogromnu ljudsku i finansijsku cijenu. Wall Street Journal u analizi povodom 25. godišnjice navodi da su američke vojne intervencije u Avganistanu i Iraku dovele do više od 7.000 poginulih pripadnika američkih oružanih snaga, uz dugoročne posljedice po američke javne finansije i politiku. Istovremeno, odluka da se rat u Iraku pokrene 2003. ostala je jedna od najspornijih odluka američke spoljne politike ovog vijeka.
Još šira posljedica bila je promjena američkog položaja u svijetu. Prema aktuelnoj analizi WSJ, 11. septembar sam po sebi nije jedini događaj koji je promijenio globalni poredak; presudne su bile i odluke Vašingtona koje su uslijedile. Dugotrajni ratovi i fokus na Bliski istok odvukli su američku pažnju i resurse u trenutku kada su Kina i Rusija postajale sve važniji konkurenti SAD.
Istovremeno, odgovor na 11. septembar donio je i stvarne promjene u bezbjednosti. Uspostavljeno je Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti, radikalno su promijenjene procedure na aerodromima, a obavještajna saradnja između američkih institucija značajno je proširena. Za četvrt vijeka nije ponovljen napad razmjera onoga iz 2001. godine na američkom tlu, što predstavlja važan rezultat američkih i međunarodnih antiterorističkih napora.
Međutim, cijena tih mjera ostala je predmet rasprave. Proširenje državnog nadzora i obavještajnih ovlašćenja pokrenulo je dugotrajan sukob između zahtjeva za bezbjednošću i zaštite građanskih sloboda. Prema aktuelnom Reuters/Ipsos istraživanju, 65 odsto Amerikanaca protivi se nadzoru domaćih građana bez sudskog naloga.
Memorijal ispred Pentagona
Posebno težak dio nasljeđa predstavljaju posljedice po ljude koji su bili na mjestu napada ili učestvovali u spasilačkim operacijama. Mediji navode da više od 150.000 preživjelih i pripadnika spasilačkih službi i danas ima zdravstvene probleme povezane sa 11. septembrom. Na ovogodišnjoj ceremoniji u Njujorku prvi put će biti održan i poseban trenutak tišine za one koji su kasnije preminuli od posljedica izloženosti otrovnoj prašini i drugim posljedicama napada.
Danas, međutim, postoji i drugačiji odnos prema 11. septembru. Cijela generacija Amerikanaca stasala je bez ličnog sjećanja na taj dan. Reuters navodi da ljudi rođeni oko ili poslije 2001. napade uglavnom poznaju kroz školu, porodicu, medije i posljedice ratova koji su uslijedili.
Ipak, događaj nije izgubio svoj istorijski značaj. Prema novom istraživanju Ipsosa, oko polovine odraslih Amerikanaca smatra 11. septembar jednim od najvažnijih događaja svog života, ispred drugih velikih događaja posljednjih 25 godina, uključujući pandemiju kovida-19 i predsjedničke izbore koji su doveli do vlasti Baraka Obamu i Donalda Trampa. Istovremeno, povjerenje Amerikanaca u sposobnost savezne vlade da spriječi terorističke napade znatno je manje nego neposredno nakon 11. septembra.
Četvrt vijeka kasnije, zato je teško dati jednu ocjenu nasljeđa 11. septembra. SAD su izgradile znatno složeniji sistem zaštite od terorizma i uspjele da spriječe ponavljanje napada takvih razmjera. Al Kaida je oslabljena, Bin Laden je mrtav, a Islamska država više nema teritorijalni kalifat kakav je imala prije desetak godina.
Ali ratovi u Avganistanu i Iraku nijesu donijeli jednostavnu pobjedu, ljudska i finansijska cijena bila je ogromna, a političke odluke donesene poslije napada doprinijele su novim podjelama i promjeni američke strategije. U međuvremenu se svijet pomjerio od kratkog perioda američke dominacije poslije Hladnog rata ka konkurenciji velikih sila, dok su terorističke prijetnje postale rasutije i manje predvidive.
Zbog toga je 25. godišnjica 11. septembra istovremeno dan sjećanja na gotovo 3.000 žrtava i prilika da se procijeni četvrt vijeka američke politike. Napadi su promijenili Sjedinjene Države, ali su način na koji je Amerika odgovorila na njih i odluke koje je donosila narednih godina podjednako snažno oblikovale svijet u kojem SAD djeluju danas.