Rizik da bi Rusija mogla da oslabi zapadnu podršku Ukrajini putem hibridnih napada, sabotaža i dezinformacionih kampanja jedna je od glavnih briga Estonije, izjavio je najviši estonski diplomata.
Evropski zvaničnici upozorili su da Moskva pojačava takve napade širom kontinenta kako bi podstakla protivljenje širokoj podršci koju evropske susjedne zemlje Ukrajine i NATO pružaju Kijevu u nastojanju da mu pomognu da se odupre ruskoj invaziji.
„Rusija veoma pažljivo prati kako reagujemo. Kakvo je naše političko jedinstvo u praksi“, rekao je ministar vanjskih poslova Margus Cahkna za Reuters u kratkom intervjuu na marginama konferencije u Varšavi.
„Mislim da su se baltičke države, Finska i Poljska decenijama psihološki pripremale za mogućnost da Rusija izvede napade različitih razmjera“, rekao je on. „Ali moja glavna briga je što zapadni dio evropskih društava nije spreman“.
Kremlj dosljedno negira evropske optužbe da stoji iza napada dronovima na kopnu i moru, sajbernapada, podmetanja požara i drugih tajnih operacija u zemljama NATO-a.
Cahkna je ponovio zabrinutost da bi Moskva mogla da intenzivira hibridne aktivnosti, vjerovatno usmjerene na kritičnu infrastrukturu i kompanije iz odbrambene industrije, kako bi podijelila zapadna društva.
Odnosi Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država su se pogoršali, dok protivnici pomoći Ukrajini jačaju pozicije u Evropi.
Njemačka krajnje desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) i mala ljevičarska stranka BSV u srijedu su udružile snage i usvojile simbolični prijedlog u pokrajinskom parlamentu Saksonije-Anhalt, kojim se traži prekid vojne podrške Berlina Ukrajini.
U Francuskoj je liderka stranke Nacionalno okupljanje Marin Le Pen, koja vodi u istraživanjima javnog mnjenja uoči predsjedničkih izbora naredne godine, izjavila da Francuska više ne može sebi da priušti finansiranje Ukrajine.