Proces sređivanja registara prebivališta i boravišta treba izmjestiti iz političke konotacije i prepustiti stručnim ljudima da ga vode, kazao je ekspert za pitanja državljanstva, stranaca i prebivališta, Bojan Bugarin.
Bugarin je u razgovoru za Pobjedu, povodom najavljenih izmjena Zakona o registrima prebivališta i boravišta, rekao da niko ne spori da registar treba sređivati, i da je potencijalno sporan samo način na koji će to biti urađeno.
On je naveo da će kvalitet predloženog zakonskog rješenja zavisiti od implementacije i načina na koji će se primjenjivati.
„Tu uvijek postoji politički rizik da se prilikom sređivanja registra prebivališta pojedine kategorije stanovništva tretiraju strože, odnosno da se više insistira na njihovom brisanju u odnosu na neke druge. Dakle, to je taj prostor gdje potencijalno može doći do pristrasnosti i gdje u praksi može nastati problem“, naveo je Bugarin.
On je poručio da proces čišćenja registara treba izmjestiti iz političke konotacije i prepustiti stručnim ljudima da ga vode.
Bugarin smatra da je najveći problem predloženi model.
„Ono što je tu najspornije jeste što zakon dominantno prepoznaje takozvane „terenske provjere“ koje će raditi policija. To nije baš u skladu sa zakonom, niti je u skladu sa preporukama ODIHR-a“, kazao je Bugarin.
On je rekao da se iz toga uvijek može izvući politička konotacija.
„Uvijek neko može da kaže da onaj ko kontroliše policiju, kontroliše i proces sređivanja registra prebivališta“, dodao je Bugarin.
On je, takođe, ukazao na to da takvo rješenje nosi dodatni potencijalni rizik, jer u Crnoj Gori postoji problem manjka službenika policije.
„Ako hoćete da u zakonitoj proceduri sređujete registar prebivališta i brišete ljude koji više ne bi trebalo da budu u njemu, to morate da uradite kroz transparentan i zakonit postupak, u skladu sa Zakonom o upravnom postupku“, rekao je Bugarin.
On je naveo da su takvi upravni postupci vrlo komplikovani.
„To nije nešto što se završava šalterski, već biste za hiljade i hiljade ljudi morali da vodite ozbiljne upravne postupke. Ministarstvo unutrašnjih poslova definitivno nema kapaciteta za to“, ocijenio je Bugarin.
Kako je podsjetio, ni policija nema adekvatne kadrovske kapacitete za terenske provjere, koje su „vrlo nezahvalne“.
„Policija i sada radi terenske provjere, ali problem je u tome što za to nema jasno zakonsko utemeljenje“, kazao je Bugarin.
Kako je naveo, sadašnji Zakon o registrima prebivališta i boravišta, kao ni podzakonski akti tog zakona, nijesu uredili kako policija izvodi terenske provjere.
„Nije uređeno kako policija izlazi na teren, kako obavještava građane, kakav zapisnik sačinjava ako, recimo, nađe ili ne nađe to lice. To je manje-više ostavljeno policiji da procijeni da li je ta osoba tu ili nije“, rekao je Bugarin.
On smatra da je „glavni izazov“ upravo činjenica što je sređivanje registra povezano sa takvim terenskim provjerama.
Prema riječima sagovornika Pobjede, do ljudi koji zaista ne žive u Crnoj Gori i koji, realno, ne bi ni trebalo da budu u njenom registru prebivališta, može se doći jedino kroz vrlo kompleksan rad, odnosno uparivanjem svih mogućih baza podataka koje postoje.
„Dakle, prvo treba doći do te kritične mase ljudi za koje se može pretpostaviti da ne žive u Crnoj Gori. Kada oni budu mahom identifikovani ili kada postoje određene indicije, onda treba sprovesti zakonit postupak, pozvati te ljude, saslušati ih, vidjeti gdje su, što su i da li imaju osnov da ostanu u registru“, objasnio je Bugarin.
S druge strane, ističe da se ljudi ne mogu „tek tako“ brisati iz registra prebivališta.
„Zakon takođe predviđa da su oni koji realno ne žive u Crnoj Gori dužni da se odjave ako namjeravaju trajno da se nastane u nekoj drugoj državi, što je takođe vrlo sporno. Ko zna, kada napusti Crnu Goru, da će se negdje trajno nastaniti? Ljudi uglavnom odlaze da pokušaju, da nešto zarade, da se snađu... Neko uspije, neko ne“, dodao je Bugarin.
Ključna posljedica brisanja osobe iz registra prebivališta jeste da ona tada gubi i biračko pravo.
„Ako taj čovjek živi u Njemačkoj ili Americi, i u toj državi nije regulisao državljanstvo i ne ostvaruje biračko pravo, vi ga onda lišavate ustavnog prava. On postaje pravno nevidljiv, jer više nigdje ne može da ostvari svoje biračko pravo. To je ključno“, naglasio je Bugarin.
On je kazao da se, u suštini, iz registra prebivališta mogu brisati samo crnogorski državljani za koje se u zakonitoj, transparentnoj i sigurnoj proceduri, odnosno u upravnom postupku, nesporno i nedvosmisleno utvrdi da su u nekoj drugoj državi stekli državljanstvo i prebivalište i da u toj državi ostvaruju biračko pravo.
„Tada možete reći: u redu, vi imate prebivalište u Njemačkoj, Austriji ili Srbiji, tamo ostvarujete biračko pravo i ne možete imati prebivalište i tamo i ovdje. Ali, i u takvim situacijama mora se voditi računa da se sprovede zakonit postupak“, zaključio je Bugarin.