Srbija nije proruski orijentisana i od početka rata podržava Ukrajinu, poručila je bivša premijerka Srbije Ana Brnabić, odbacujući tvrdnje da je Beograd „ruski trojanski konj“. U razgovoru za Euronews, sadašnja predsjednica Narodne skupštine govorila je o frustraciji građana Srbije zbog dvostrukih standarda u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ali i o pripremama za EXPO 2027, koji će biti održan u Beogradu, piše Euronews.
Brnabić je zajedno sa ministrom vanjskih poslova Markom Đurićem, kao i potpredsjednikom Vlade i ministrom finansija Sinišom Malim, učestvovala na konferenciji u Briselu posvećenoj srpskoj ekonomiji, pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji i organizaciji svjetske izložbe EXPO 2027, za koju se do sada prijavilo 140 država.
Pomoć Ukrajini i redovni kontakti
U razgovoru je Brnabić odgovorila na optužbe o navodnom nedostatku podrške Srbije Ukrajini. Naglasila je da je Srbija od početka ruske agresije u februaru 2022. godine Ukrajini dodijelila više od 60 miliona eura pomoći, u vidu direktne finansijske i humanitarne pomoći, ali bez vojne podrške.
„Bili smo jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja je u najtežim trenucima, tokom zimskih mjeseci, isporučivala elektroenergetsku opremu Ukrajini — jer imamo slične energetske sisteme — kao i generatore i rezervne djelove. Čak i kada se to nije moglo kupiti na tržištu, slali smo ih Ukrajini iz sopstvenih zaliha. Na taj način, a mnogi to ne znaju, posebno u Evropskoj uniji, razvila se veoma bliska veza između Srbije i Ukrajine“, istakla je.
„Vidjeli ste da je komunikacija između predsjednika Vučića i predsjednika Zelenskog izuzetno redovna; oni su u stalnom kontaktu. Moja komunikacija sa predsjednikom Vrhovne rade Ukrajine, Ruslanom Stefančukom, izgleda slično“, dodala je Brnabić.
Nijesmo „mali Rusi“
Srbija se u Evropi često opisuje kao ruski „trojanski konj“ i jedan od najbližih saveznika Moskve. Bivša premijerka smatra da je takva percepcija pretjerana.
„Mi Srbi nijesmo ‘mali Rusi’; Srbija je samostalna, nezavisna i suverena država sa gotovo hiljadugodišnjom istorijom. Da, imamo tradicionalno dobre odnose sa Ruskom Federacijom i te veze i danas postoje. Rusija je bila jedna od rijetkih država koja je osudila NATO bombardovanje Srbije 1999. godine. Ali to nije odnos bez nesuglasica — moram naglasiti da je Ruska Federacija često kritikovala Srbiju, na primjer zbog glasanja u Ujedinjenim nacijama kojim smo osudili rusku agresiju na Ukrajinu, a često su nas kritikovali i zbog pomoći i podrške koju pružamo Ukrajini“, kazala je Ana Brnabić.
Dodala je da ljudi, vođeni stereotipima, ponekad zanemare određene činjenice, dok druge preuveličavaju.
„Istina je važna i možda bismo je trebalo efikasnije komunicirati. Nažalost, stereotipi su toliko snažni i ukorijenjeni da čak i kada govorimo o tome šta radimo, ljudi to često ignorišu ili nam jednostavno ne vjeruju. Međutim, kao što je rekao naš ministar vanjskih poslova, kada je riječ o odnosima Srbije sa Ukrajinom i obimu srpske podrške Ukrajini, najbolje je pitati samu Ukrajinu“, rekla je bivša premijerka.
Dvostruki standardi Evropske unije
I na konferenciji i u razgovoru za Euronews, Ana Brnabić govorila je o napretku u pregovorima sa Evropskom unijom i preprekama na tom putu. Osvrnula se na frustraciju koju, kako smatra, mnogi građani Srbije osjećaju zbog većih zahtjeva koji se postavljaju pred Srbiju nego pred druge zemlje kandidatkinje.
„Daću primjer sprovođenja preporuka OEBS-a o unapređenju izbornih uslova u Srbiji. Da bismo otvorili Klaster tri, za koji smo tehnički spremni još od 2021. godine, od nas se traži da sprovedemo sve preporuke OEBS-a. Ali ako pogledate druge zemlje kandidatkinje koje takođe imaju preporuke OEBS-a za unapređenje izbornih uslova, od njih se ne traži da sprovedu nijednu, a već su otvorile sve svoje klastere. To su dvostruki standardi koje je teško objasniti našim građanima i koji potkopavaju kredibilitet Evropske unije“, kazala je.
Brnabić je naglasila da vlast u Beogradu vjeruje da je mjesto Srbije u Evropskoj uniji.
„Zato ne odustajemo; nastavićemo da se borimo, radićemo još više, ali je važno da predstavljamo ne samo planove već i rezultate. Razumijemo da je Evropska unija klub, odnosno porodica država koja može postaviti bilo koje standarde koje želi za one koji žele da joj se pridruže, ali bi bilo dobro da ti standardi budu ujednačeniji“, zaključila je aktuelna predsjednica Narodne skupštine.