Andrija Mandić, ukoliko je srpsko državljanstvo stekao nakon 3. juna 2006. godine ima „jasnu zakonsku prepreku“ da obnaša državne funkcije, poručio je ministar pravde Bojan Božović danas u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Oskara Hutera o statusu predsjednika Skupštine.
Huter je od Božovića, tokom rasprave o izmjenama Zakona o krivičnom postupku, tražio da decidno odgovori da li bi Mandić, ukoliko je državljanstvo Srbije stekao nakon 3. juna 2006. godine, izgubio pravo da bude državljanin Crne Gore, a samim tim i poslanik i predsjednik Skupštine.
„Ako je Mandić postao državljanin poslije 3. 6. 2006. Srbije, da li je izgubio pravo da bude državljanin Crne Gore i da bude poslanik?“, pitao je Huter.
Božović je, odgovarajući na pitanje o vremenskom okviru nakon referenduma, kazao da je državljanstvo druge države bilo moguće zakonito steći u periodu od 21. maja do proglašenja nezavisnosti, odnosno 3. juna 2006. godine.
„Ako je državljanstvo stekao nakon 3. juna 2006, u tom slučaju naravno da postoji jasna zakonska prepreka“, kazao je Božović.
Ministar je dodao da je njegov politički, ali i lični stav da osobe koje obavljaju najviše javne funkcije ne bi trebalo da imaju drugo državljanstvo.
„Mislim da svako lice koje obnaša najviše javne funkcije ne treba da ima, u momentu kad prihvata tu funkciju i dok obnaša tu funkciju, niti jedno drugo državljanstvo osim državljanstva Crne Gore“, rekao je Božović.
Huter je ocijenio da je Božović time praktično potvrdio njegovu tvrdnju o statusu Mandića.
„Vi ste priznali i kao ministar pravde rekli da je Andrija Mandić neregularan, nezakonit poslanik i predsjednik parlamenta Crne Gore ako je državljanstvo stekao nakon 3. juna 2006.“, kazao je Huter.
On je naveo da je Mandić u jednom ranijem televizijskom intervjuu sam govorio o sticanju srpskog državljanstva.
Božović je međutim izbjegao da odgovori na pitanja poslanika Hutera da li smatra da bi zbog glorifikovanja ratnog zločinca Ratka Mladića od Mandića i predsjednika opštine Pljevlja Darija Vraneša moralo biti predmet postupanja nadležnih državnih organa.
Božović nije odgovorio ni na pitanje da li djelovanje crkve Srbije, koja je u dogovoru sa pojedincima iz Katastra nezakonito prepisivala i upisivala vjerske objekte i crnogrorsko sakralno blago, potpada u organizovano kriminalno udruživanje u skladu sa Krivičnim zakonikom Crne Gore.
