Boris Varga: Treba spašavati Crnu Goru; Rješenje za Zapadni Balkan je ulazak članica NATO-a u EU

Boris Varga: Treba spašavati Crnu Goru; Rješenje za Zapadni Balkan je ulazak članica NATO-a u EU

Novinar i politikolog Boris Varga izjavio je danas da je rješenje za smirivanje situacije na Zapadnom Balkanu da u Evropsku uniju budu primljene države koje su članice NATO-a, Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora.
 
„Treba spasavati Crnu Goru, jer se stvari tamo veoma nepovoljno odvijaju. To bi bilo vizionarstvo EU. A da li treba da se nešto zapali na Balkanu da bi se to uradilo? Nažalost, izgleda da treba. Ali, prijem tih država u EU bio bi i svetionik za Srbiju, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu“, kazao je Varga na tribini u Nezavisnom društvu novinara Vojvodine (NDNV).

Varga je rekao da se predsjednik Rusije Vladimir Putin „već raduje“ jer su propali napori da region Zapadnog Balkana sporim tempom uđe u EU i ocijenio da je situacija sada komplikovanija nego u prvoj polovinu devedesetih godina.

„Stabilokratija je oblik autokratije i imitacija demokratije. Ali, to svakako ne opravdava Zapad jer su stvorili autokratiju i stabilokratiju. Svi ćemo snositi posledice toga što Zapad potpuno toleriše srpsko-ruski svet na Zapadnom Balkanu. Sukob na Kosovu je poslednji znak da stabilokratija pomera crvene linije i diže granicu koliko može, da izazove konflikt“, naveo je Varga.

Oijcenio je da su u Srbiji „zbog rusko-srpskog svijeta stradale prije svega evropske integracije“, i da se to vidi i po istraživanjima javnog mnjenja, koja pokazuju da svega trećina građana podržava ulazak Srbije u Uniju.

„To je pokazatelj da Srbija menja svoj spoljnopolitički kurs. Imamo obnovljenu velikosrpsku ideju“, kazao je Varga.

Na tribini na kojoj je predstavljena publikacija „Antizapadni propagandisti kroje mapu balkanskih gubernija“, Varga je rekao i da je borba protiv „obojenih revolucija“ zapravo „nova autoritarna koalicija“.

 „U toj grupi su Moskva i Peking i oko sebe okupljaju manje ili više autoritarne zemlje, poput Srbije. Za njih je to isto što i borba protiv terorizma. Spominjanje ‘Majdana’ znači da je moguća demokratska promena u društvu, ali to može da asocira i na represiju kojoj može da pribegne vlast. A istina je da su ‘obojene revolucije’ način borbe za demokratiju“, kazao je Varga.

O građanskim protestima u Srbiji Varga je rekao da su oni izražavanje nezadovoljstva vladarom i njegovim saradnicima, ali da i dalje ostaju „četiri tabua: Kosovo, genocid, ulazak u NATO i EU“.

Publikacija „Antizapadni propagandisti kroje mapu balkanskih gubernija“, koja je predstavljena na tribini, sadrži tekstove o ruskom i kineskom uticaju u Srbiji i regionu, objavljivane u proteklih godinu dana na portalu Autonomija, čiji je izdavač NDNV.

Programski direktor NDNV-a Dinko Gruhonjić rekao je da je cilj publikacije da institucijama, medijskoj zajednici, ali i nevladinom sektoru i svim građanima regiona budu predočene činjenice, rasvijetljeni motivi i ukazano na moguće posljedice propagande kojoj su ta društva izložena u brojnim aspektima.

„To je posebno važno u kontekstu u kojem većina nacionalnih i lokalnih medija u regionu nudi ograničenu, ili pak prorusku i kinesku perspektivu“, naveo je Gruhonjić.

Publikacija je objavljena u okviru projekta „Analiza antizapadnih narativa“, koji NDNV sprovodi uz podršku Ambasade SAD u Srbiji.