Bosna i Hercegovina će na opštim izborima zakazanim za 4. oktobar prvi put koristiti biometrijsku identifikaciju birača i elektronsko skeniranje i brojanje glasačkih listića, saopštila je Centralna izborna komisija BiH.
Nova oprema već pristiže u zemlju, a prvo testiranje planirano je za 17. i 18. avgust, dok vlasti i nevladine organizacije očekuju da bi nove tehnologije mogle povećati transparentnost i smanjiti mogućnosti za izborne manipulacije.
U Centralnoj izbornoj komisiji potvrđeno je da je početkom mjeseca dopremljen prvi kontingent uređaja za precizno utvrđivanje identiteta birača i tačno prebrojavanje glasačkih listića. U prvoj fazi stiglo je po 150 uređaja za biometrijsku identifikaciju i skeniranje listića.
Planirano je da ukupno bude isporučeno 2.450 takvih uređaja. Već je instalirana oprema za podatkovni centar Centralne izborne komisije, a u toku su njena konfiguracija i uspostavljanje softverskog okruženja neophodnog za rad sistema.
Posao je povjeren konzorcijumu iza kojeg stoji kompanija Smartmatic International Holding iz Nizozemske, koja je ranije bila angažovana na sličnim projektima u 35 država.
Član Centralne izborne komisije Željko Bakalar rekao je za javni servis BHT1 da se nove tehnologije uvode prvenstveno kako bi se spriječile zloupotrebe koje su prethodnih godina bile predmet brojnih prigovora, uključujući tvrdnje da se glasalo i u ime umrlih i drugih osoba.
Birači će ove godine prvi put biti identifikovani elektronski, dok će se glasački listići skenirati i elektronski prebrojavati. Kao dodatni mehanizam kontrole biće sprovedeno i ručno brojanje glasova, kao i ranijih godina.
Glasanje će biti moguće samo uz važeću ličnu kartu, pasoš ili vozačku dozvolu. Nakon provjere dokumenta, birač će biti evidentiran uređajem za biometrijsku identifikaciju, odnosno otiskom prsta.
Na osnovu biometrijske autentifikacije birač će dobiti potvrdu koju će potpisati, a potvrde će biti odlagane u posebne kutije i kasnije korišćene za utvrđivanje podataka o izlaznosti.
Na glasačkim listićima birači će morati potpuno popuniti kružić ispred naziva stranke ili kandidata radi mašinskog čitanja, a zatim i označiti eventualne preferencijalne glasove. Svaki listić birač će pojedinačno ubacivati u skener, koji će ga u tom trenutku digitalno snimiti i time onemogućiti naknadno prepravljanje ili dopisivanje rezultata.
Po završetku glasanja birački odbori će ručno prebrojati sve listiće, unijeti podatke u propisane obrasce i izborni materijal dostaviti opštinskoj ili gradskoj izbornoj komisiji, a potom glavnom centru za brojanje.
Pored tačnijeg brojanja glasova, nove tehnologije bi trebalo da omoguće i brzo utvrđivanje preliminarnih rezultata neposredno nakon zatvaranja biračkih mjesta, umjesto višednevnog ili višenedjeljnog čekanja kakvo je ranije bilo uobičajeno.
Sve dosadašnje izbore u BiH pratile su optužbe za manipulacije i falsifikovanje rezultata, zbog čega se godinama tražilo uvođenje novih tehnologija koje bi smanjile mogućnost zloupotreba u biračkim odborima, koje uglavnom čine predstavnici političkih stranaka.
Koalicija nevladinih organizacija „Pod lupom“, koja redovno nadzire i analizira izborni proces u BiH, ocijenila je da uvođenje novih tehnologija nije ekskluzivnost razvijenih demokratija, već standard modernih izbornih sistema i nužan uslov za transparentnost, efikasnost i integritet izbora.
Uvođenje sistema nije prošlo bez poteškoća. Nakon izmjena izbornog zakona uslijedila je višemjesečna blokada odobravanja sredstava za nabavku opreme.
Ministar finansija BiH Srđan Amidžić, član Saveza nezavisnih socijaldemokrata koji predvodi Milorad Dodik, odbijao je da potpiše nalog za prebacivanje 57,5 miliona eura Centralnoj izbornoj komisiji, zbog čega je morao da interveniše bivši visoki predstavnik Kristijan Šmit.
Najviše prigovora na uvođenje novih tehnologija dolazilo je upravo iz Dodikove stranke, uz obrazloženja da je sistem preskup, prekomplikovan i da bi neko „sa strane“ mogao uticati na izborne rezultate.
Iz koalicije „Pod lupom“ odlučno su odbacili takve tvrdnje, navodeći da se lažnim vijestima o stranom miješanju pokušava spriječiti uvođenje novih tehnologija kako bi se zadržale mogućnosti za izborne krađe i prevare.
Oni ističu da je nivo bezbjednosti sistema veoma visok i da je čak i u slučaju pokušaja hakovanja papirni trag na glasačkim listićima dodatna zaštitna mjera koja čuva integritet izbornog procesa i štiti ga od manipulacija.