Počasni predsjednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmet Bardhi i aktuelni lider te partije Saubih Mehmeti od čelnika države traže da uklone crkvu sa Rumije, a od prvih ljudi Bara da tu lokaciju na vrhu planine ne uvrste u Prostorno-urbanistički plan (PUP) opštine kao mjesto za vjerske objekte
Bardhi u izjavi za Antenu M podsjeća da je njegova stranka reagovala na postavljanje crkve na vrhu Rumije još u vrijeme kada je Demokratska partija socijalista (DPS) bila na vlasti, ističući da se zahtjevi da se taj objekat ukloni ponavljaju godinama.
Bardhi podsjeća da je reagovao i lično, kao predsjednik stranke i tadašnji poslanik, kroz poslaničko pitanje, ali i u razgovorima sa tadašnjim predsjednicima Vlade Crne Gore, uključujući i Igora Lukšića.
„Jasno smo tražili da tu nema mjesta za takvu građevinu, koja nikada tu nije bila. Ja sam tu rođen i odrastao i mogu slobodno da kažem da je taj vrh uvijek bio slobodan. Mi smo tamo čuvali ovce, koze i bavili se drugim poslovima. Na Maloj Rumiji su se decenijama i vijekovima održavala različita takmičenja i okupljanja“, rekao je Bardhi i poručuje:
"Zbog toga nikada nijesmo prestali da tražimo uklanjanje ovog neprimjerenog, okupacionog zdanja, odnosno crkve Srpske pravoslavne crkve i Mitropolije crnogorsko-primorske“, kazao je Bardhi.
On postavlja pitanje zbog čega se vjerski objekti postavljaju upravo na vrhovima planina.
„Vjerski objekti se postavljaju da bi vjernici mogli da se mole, da klanjaju ako je džamija i tako dalje. Ali na vrhovima planina, gdje se jedva neko može popeti, kao što je vrh Rumije – šta ona traži tamo? Šta traže oni koji su je tamo postavili?“, pita počasni predsjednik Demokratskog saveza.
Sagovornik Antene M očekuje podršku albanskih političkih predstavnika, ali i građanski orijentisanih stranaka, u zahtjevima da se pitanje Rumije riješi.
"Reagujemo zbog nečega što je nenormalno, neljudski, nemoralno i nezakonito. Mislim da će svako ko malo dublje razmisli o svim tim događajima i njihovim posljedicama imati razumijevanja za naše zahtjeve“, rekao je Bardhi.
On očekuje podršku ne samo albanskih političkih predstavnika, već i drugih političkih partija i pojedinaca.
„Imamo zahtjeve da se Rumija uvrsti u UNESCO, imamo tužbene predloge i druge inicijative da se ovaj objekat i cijelo pitanje konačno utvrde i riješe“, kazao je naš sagovornik i dodaje:
„Ako se oni nazivaju oslobodiocima, mislim da bi trebalo da bude njihov cilj da oslobode i vrh Rumije, jer vrh Rumije, kao i sve druge planine, treba da bude slobodan“, poručuje Bardhi.
On zaključuje da pitanje Rumije vidi i kao pitanje karaktera građanske Crne Gore.
„Crna Gora je građanska i treba da bude građanska. Odvojena je crkva od države. Zato bi trebalo jednom za uvijek staviti tačku na to da na vrhovima planina ne smije biti vjerskih objekata. Planine pripadaju svima i treba da budu slobodne za sve ljude, za sve posjetioce i za sve građane“, zaključio je Bardhi.