Hibridne prijetnje u Crnoj Gori nijesu nov fenomen, a razlog zašto se predsjednik Vlade Milojko Spajić sada njima bavi može biti njihov pojačan intenzitet ili jer je premijer sam postao meta takvih prijetnji i napada. To u izjavi za Antenu M ističe Marko Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra.
“Digitalni forenzički centar na hibridne prijetnje u Crnoj Gori već godinama ukazuje, razotkriva ih i na najbolji način na koji možemo, shodno našim mogućnostima, kontriramo im.
Razlog, zašto je tek sada premijer izašao i ovako nedvosmisleno saopštio da postoje te prijetnje, može biti što se intenzitet tih prijetnji zaista povećao, jer smo i mi u našim analizama konstatovali da, što se više budemo približavali članstvu u Evropskoj uniji, tako će i hibridne prijetnje koje za cilj imaju da zaustave taj proces biti sve jače.
A drugi razlog može biti što je sam premijer postao personalno česta meta tih hibridnih prijetnji i napada, tako da je možda kombinacija ta dva razloga rezultirala time da nam se premijer ovako konkretno obrati i saopšti da smo pod napadima”, poručuje Banović.
Upitan da li Spajić bezbjednosnom izazovu pristupa neozbiljno, s obzirom na to da je o planu destabilizacije države tvitnuo, Banović kaže da društvene mreže njemu lično sigurno ne bi bile primarni izbor za komunikaciju sa građanima.
“Ali, sagledavajući način komunikacije premijera Spajića generalno sa građanima ili medijima, to je najčešće upravo korišćenje društvenih mreža. Moj problem sa tim načinom komunikacije je što je previše prostora ostavljeno slobodnim interpretacijama, što može negativno rezultirati prvenstveno manjkom povjerenja u institucije i u same riječi premijera.
Moramo biti svjesni da je riječ o delikatnim stvarima koje nije jednostavno iznijeti u javnost, a posebno imajući u vidu da je premijer naveo operativna saznanja, što znači da se bezbjednosne službe Crne Gore vjerovatno bave ovim problemom i vjerovatno smo uskraćeni za više detalja iz razloga što ta istraga traje”, navodi Banović.
Veću važnost pridao bi, kaže, reakciji institucija - da vidimo šta su otkrile, šta su uradile i na kraju koji je rezultat.
Iz jučerašnjeg obraćanja javnosti predsjednika države Jakova Milatovića, koji je zakazao hitnu sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost, moglo bi se zaključiti da je šef države o opasnosti pred kojom se ona nalazi, saznao kad i svi drugi građani.
Neadekvatna komunikaciju između institucija problem je u Crnoj Gori već duži niz godina, ocjenjuje Banović.
“Mislim da nam to pokazuje i jednu neozbiljnost u pristupu crnogorskih institucija kada je u pitanju ova tema i ova problematika. Jer zaista mislim da su ovo i te kako važne i ozbiljne stvari na koje mi iz nevladinog sektora konstantno pokušavamo da ukažemo, i za mene jeste pozitivna stvar što se ova problematika digla na mnogo viši nivo nego što je to bilo u prethodnom periodu.
Ali, to ujedno znači i da očekujemo da sam pristup bude zaista mnogo ozbiljniji i da sve institucije djeluju kohezivno i sarađuju jedna s drugom, jer samo na taj način možemo se adekvatno odbraniti od hibridnih prijetnji”, naglasio je analitičar DFC-a.
U svakom slučaju, kada javnost bude mogla da dobije više informacija o planu destabilizacije Crne Gore, ne bi ih trebalo saopštiti kako je to učinio premijer, ostavivši prostor za nagađanja.
“Mislim da je premijer u ovom trenutku, znajući koliko je delikatna situacija, iznio previše detalja, navodeći da je riječ o dvjema susjednim zemljama.
Realno je istaći da je Srbija tu glavni akter, ono na šta smo mi već, u našim brojnim analizama i studijama, ne samo ukazali, već i dokazali. Tako da to nije sporno, ali se ostavlja prostor za dalje spekulacije, što definitivno u ovoj situaciji nije potrebno. Imamo nagađanja da li je to Hrvatska, da li je to Albanija. Naše analize nikada nijesu pokazale da te dvije zemlje vrše bilo kakav hibridni uticaj u Crnoj Gori.
Tako da je, po mom mišljenju, u ovoj situaciji bilo važno naglasiti da je Crna Gora pod hibridnim prijetnjama, što je apsolutna činjenica, i da će se ti hibridni napadi povećavati. Ali mislim da nije bilo potrebno detaljisati, a ne dati konkretne navode, jer se u potpunosti sada fokus prebacio na to koja je to zemlja, a ne na ono šta bi institucije trebalo da rade i koji odgovor će dati”, zaključio je Banović.