Uzdržan, nenametljiv u medijima i relativno nov u izraelskoj politici, bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske Gadi Ajzenkot predstavlja jasnu suprotnost premijeru Benjaminu Netanijahuu, iskusnom političaru kojeg namjerava da pobijedi na izborima naredne sedmice.
Njegov imidž otvorenog zagovornika čvrste bezbjednosne politike, koji potiče iz skromne porodice, naišao je na odjek u zemlji čiji će građani 27. oktobra izaći na izbore prvi put otkako je Hamas napao Izrael prije tri godine.
Ajzenkot nudi odmak od Netanijahuovog načina vođenja zemlje i njegovih krajnje desnih saveznika, ali ne i od čvrstih bezbjednosnih stavova koji su dodatno ojačali nakon 7. oktobra 2023. godine. On se protivi palestinskoj državnosti i smatra da vojno krilo Hamasa mora biti uništeno ili rasformirano.
Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da Ajzenkotova stranka Jašar vodi ispred Netanijahuovog Likuda, iako zbog političke rascjepkanosti Izraela nijedna stranka nema zagarantovanu mogućnost da formira narednu vladu.
Tokom predizborne kampanje Ajzenkot je isticao svoje bezbjednosno iskustvo, pozivajući se na takozvanu „Dahije doktrinu“, odnosno odgovor na napade nesrazmjerno velikom silom. Tu strategiju primjenjivao je kao komandant tokom izraelskog rata 2006. godine protiv Hezbolaha, kojeg podržava Iran, u Libanu.
Njegov uzdržani javni nastup razlikuje ga i od Netanijahua, temperamentnog i konfrontacijskog političara kojem se sudi za korupciju i kojeg, prema istraživanjima javnog mnjenja, veliki dio javnosti smatra odgovornim za bezbjednosne propuste uoči napada 7. oktobra.
Ajzenkotov ugled povezan je i s ličnom cijenom koju je njegova porodica platila od 2023. godine: njegov sin i dva nećaka poginuli su boreći se u Gazi.
„Veoma je dopadljiv, nije političar, već običan čovjek“, rekao je Ejtan Šamir, direktor Centra za strateške studije Begin-Sadat na Univerzitetu Bar-Ilan. „Nije previše sofisticiran. Ljudi osjećaju da mogu da se poistovjete s njim.“
Osim što se zalaže za uklanjanje vojnih kapaciteta Hamasa, Ajzenkot smatra da naredna izraelska vlada mora spriječiti Iran da stekne vojni nuklearni kapacitet, bilo silom ili putem „sporazuma“, poput diplomatskog rješenja uz podršku Sjedinjenih Američkih Država.
Podržava i jevrejska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, gdje su se ona širila tokom Netanijahuove vlasti. Većina država smatra ta naselja nezakonitim i preprekom miru.
Ipak, Ajzenkot smatra da naselja treba da služe izraelskim nacionalnim interesima i da moraju biti „legalna“, rekao je za izraelski Kanal 7, što ukazuje na njegovo protivljenje naseljima podignutim bez odobrenja države.
Kritikovao je nasilje doseljenika nad Palestincima, koje je pojačano od 2023. godine i dovelo do porasta tenzija u odnosima Izraela sa zapadnim državama. Protivi se i krajnje desnim koalicionim partnerima Netanijahua, Itamaru Ben-Gviru i Becalelu Smotrichu, protiv kojih su neke zapadne zemlje uvele sankcije zbog podsticanja nasilja nad Palestincima.
Marokansko porijeklo
Kao sin marokanskih imigranata, Ajzenkot bi bio prvi premijer Izraela iz zajednice Mizrahi, koju čine Jevreji porijeklom s Bliskog istoka i iz Sjeverne Afrike.
Ta zajednica predstavlja važan dio Netanijahuove biračke baze, ali je u pojedinim periodima bila u nepovoljnijem položaju, naročito tokom prvih decenija postojanja izraelske države, kada su dominirali Aškenazi, Jevreji evropskog porijekla.
Ajzenkot je proveo 41 godinu u Izraelskim odbrambenim snagama, komandujući jedinicama na Zapadnoj obali tokom druge intifade, odnosno palestinskog ustanka, kao i tokom rata protiv Hezbolaha u Libanu 2006. godine.
„Dahije doktrina“, koju je primjenjivao 2006. godine, bila je strategija odvraćanja zasnovana na razornim odgovorima na napade oružanih grupa, uključujući uništavanje civilne infrastrukture u područjima koja te grupe koriste. Naziv potiče od Dahijea, južnog predgrađa Bejruta pod kontrolom Hezbolaha. Tadašnji koordinator Ujedinjenih nacija za hitnu pomoć izjavio je da je izraelsko bombardovanje Dahijea predstavljalo kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
Ajzenkot je od 2015. do 2019. godine bio načelnik Generalštaba izraelske vojske.
Stranka koju je osnovao 2025. godine zove se Jašar, što na hebrejskom znači „prav“ ili „pošten“.
Napustio ratni kabinet
Nakon što je Hamas 7. oktobra 2023. pokrenuo napade, u kojima je ubijeno 1.200 ljudi, a 251 osoba uzeta za taoca, Ajzenkot se pridružio Netanijahuovom ratnom kabinetu u svojstvu posmatrača.
Napustio ga je osam mjeseci kasnije, kritikujući Netanijahuovo rukovođenje ratom.
„Želim nešto jednostavno. Definisali smo cilj, a ja sam podigao ruku u znak podrške uništenju vojne i upravne moći Hamasa“, rekao je Ajzenkot u intervjuu za Kanal 7.
„Odlučili smo da to postignemo u roku od godinu. Prošle su više od tri godine, a to se nije dogodilo“, kazao je, kritikujući Netanijahua zbog proglašavanja cilja „potpune pobjede“.
Izrael je nakon napada 7. oktobra razorio veliki dio Pojasa Gaze, pri čemu je ubijeno 74.000 ljudi, prema podacima zdravstvenih zvaničnika u Gazi.
Istraga Ujedinjenih nacija utvrdila je da je Izrael počinio genocid u Gazi, što Izrael odbacuje.
Mirovni plan koji je američki predsjednik Donald Tramp predstavio prije godinu doveo je do prekida vatre i oslobađanja preostalih talaca otetih 2023. godine. Ajzenkot je izjavio da je oslobađanje talaca jedini ratni cilj koji je Izrael ostvario.
Širi Trampovi planovi za mir u Gazi predviđaju razoružavanje Hamasa, uspostavljanje nove palestinske uprave uz međunarodni nadzor i povlačenje izraelskih snaga. Ti ciljevi još nijesu ostvareni: Izrael kontroliše više od polovine Gaze, a Hamas je i dalje naoružan.
Prema planu koji je Tramp podržao i predstavio u julu, Hamas je saopštio da je pristao na razoružavanje u zamjenu za postepeno povlačenje izraelskih snaga. Netanijahu je, međutim, odbacio taj plan, insistirajući da Hamas mora biti razoružan prije povlačenja.
U intervjuu za Kanal 7 Ajzenkot je ponovio da je cilj uklanjanje vojne moći Hamasa.
„Sada treba vidjeti kako će to biti sprovedeno, kako će vojno krilo Hamasa biti uništeno ili rasformirano. To mora biti konačni ishod“, rekao je.
„Dvije države su greška“
Ajzenkot se protivi uspostavljanju palestinske države. Palestinci se već dugo zalažu za samoopredjeljenje na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, s Istočnim Jerusalimom kao glavnim gradom. U intervjuu za Kanal 7 rekao je da je „rješenje dvije države za dva naroda greška“.
„Moj stav je da Izrael mora imati primarnu bezbjednosnu odgovornost na prostoru između rijeke Jordan i mora. Ne smije biti nijedne strane vojske između Sredozemnog mora i Jordana ako želimo da živimo“, kazao je.
Iako podržava naselja, protivio se potezima Netanijahuove vlade da gradi stambene objekte u području poznatom kao blok E1. Taj plan izazvao je snažne kritike zapadnih država jer bi presjekao Zapadnu obalu i dodatno otežao uspostavljanje palestinske države.
Ajzenkot je izjavio da neće ulaziti u koaliciju sa strankama koje predstavljaju izraelske Arape, jer, prema njegovim riječima, nijedna ne prihvata njegova četiri osnovna principa, među kojima je uništenje ili rasformiranje neprijateljskih snaga Izraela. To bi mu moglo otežati formiranje parlamentarne većine čak i ako Jašar postane najveća stranka.
„Uložiću napore da uključim više cionističkih stranaka jer je Izraelu potrebna široka koalicija i vlada koja će obezbijediti široki nacionalni konsenzus“, rekao je Ajzenkot za Kanal 7.