Kineski predsjednik Si Đinping očekuje se u Vašingtonu ove sedmice, gdje bi od američkog predsjednika Donalda Trampa mogao zatražiti da obustavi prodaju oružja Tajvanu, dok Peking pitanje Tajvana smatra jednim od svojih najvažnijih i najosjetljivijih pitanja povezanih sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom.
Stav Kine
Kina tvrdi da je Tajvan kineska teritorija još od antičkih vremena. Ostrvo je od 1885. do 1895. bilo kineska provincija pod dinastijom Ćing, kada je, nakon rata, ustupljeno Japanu. Po završetku Drugog svjetskog rata 1945. godine Tajvan je predat vladi Republike Kine.
Peking pitanje Tajvana smatra neriješenim pitanjem iz kineskog građanskog rata, nakon kojeg je poražena vlada Republike Kine 1949. godine pobjegla na ostrvo, dok su komunisti Mao Cedunga iste godine osnovali Narodnu Republiku Kinu.
Kina Tajvan smatra kineskom provincijom koja nema pravo da se predstavlja kao država i nikada se nije odrekla mogućnosti upotrebe sile kako bi ostrvo stavila pod svoju kontrolu, iako navodi da preferira „mirno ujedinjenje“.
Peking Tajvan naziva „ključnim među ključnim interesima“ i crvenom linijom koja ne smije biti pređena, uz redovne kritike kontakata stranih lidera sa Tajpejom, koje smatra miješanjem u unutrašnja pitanja Kine.
Kina je 2022. pokrenula velike vojne vježbe oko Tajvana, neposredno nakon posjete tadašnje predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi Tajpeju. Od tada je održano još nekoliko vojnih vježbi kao odgovor na američke kontakte sa Tajvanom.
Posljednje velike kineske vojne vježbe u blizini ostrva održane su krajem decembra. Ranije tog mjeseca administracija Donalda Trampa odobrila je Tajvanu paket prodaje oružja vrijedan 11 milijardi dolara, najveći do tada.
Stav Tajvana
Tajvan, demokratski uređen i samoupravni, odbacuje tvrdnje Pekinga o kineskom suverenitetu. Vlasti u Tajpeju navode da je Tajvan već nezavisna država pod formalnim nazivom Republika Kina i da ima pravo da održava odnose sa ostatkom svijeta i bira svoje lidere.
Tajvan ističe da Narodna Republika Kina nikada nije upravljala ostrvom i da nema pravo da tvrdi da ga predstavlja niti da nad njim ostvaruje suverenitet.
Predsjednik Tajvana Lai Čing-te više puta je nudio razgovore Kini, ali je Peking te prijedloge odbio. Ni kineska ni tajvanska vlada zvanično ne priznaju onu drugu, dok Kina odbija da Laja naziva predsjednikom i označava ga kao „separatistu“.
Laj je rekao da, budući da je Tajvan već nezavisna država, nema potrebe za dodatnim formalnim proglašenjem nezavisnosti.
Stav Sjedinjenih Američkih Država
SAD su 1979. prekinule zvanične diplomatske odnose sa Tajpejom i uspostavile ih sa Pekingom, ali su Zakonom o odnosima sa Tajvanom obavezane da ostrvu obezbjeđuju sredstva za samoodbranu.
Vašington u okviru svoje politike „jedne Kine“ zvanično ne zauzima stav o suverenitetu Tajvana.
SAD održavaju veliko nezvanično diplomatsko predstavništvo u Tajpeju, Američki institut na Tajvanu, a dvije strane imaju bliske ekonomske i bezbjednosne odnose.
Predsjednici Tajvana SAD posjećuju u okviru takozvanih „tranzita“, na putu ka diplomatskim saveznicima u Latinskoj Americi i na Karibima, a te prilike koriste i za sastanke sa američkim zakonodavcima.
Američki i tajvanski predsjednici ne razgovaraju direktno. Tramp je u maju rekao da će pozvati Laja, ali do tog razgovora još nije došlo. U decembru 2016. godine, tada novoizabrani Tramp razgovarao je telefonom deset minuta sa tadašnjom predsjednicom Tajvana Cai Ing-ven. Kina je tada reagovala relativno umjereno, diplomatskim protestom i optužbom da je Tajvan preduzeo „sitničav potez“.