Kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael krajem februara ušli u rat s Iranom, brojni analitičari predviđali su da bi cijena sirove nafte mogla porasti na 150, pa čak i 200 dolara po barelu. Razlog za takve prognoze bila je bojazan da bi mogao biti prekinut transport kroz Hormuški moreuz, kojim prolazi oko petine svjetske ponude nafte.
Međutim, fjučersi na referentnu naftu Brent dostigli su vrhunac na oko 126 dolara po barelu, što je znatno ispod rekordnih 147 dolara iz 2008. godine. Između 28. februara, kada je sukob počeo, i 11. juna, kada je američki predsjednik Donald Tramp obustavio napade na Iran, prosječna cijena Brenta iznosila je oko 101 dolar po barelu. Početkom jula cijena se nakratko vratila na oko 70 dolara po barelu.
Evo ključnih razloga zbog kojih cijene nijesu doživjele dramatičan skok.
Slabija kineska tražnja
Jedno od najvećih iznenađenja bila je Kina, najveći svjetski uvoznik nafte. Do juna je smanjila uvoz sirove nafte na najniži nivo u gotovo deset godina.
Istovremeno su smanjeni izvozi goriva, sve više građana koristi električne taksije umjesto privatnih automobila, dok je petrohemijska industrija takođe smanjila potrošnju sirove nafte.
Rekordna proizvodnja u SAD
Sjedinjene Američke Države, najveći svjetski proizvođač nafte, dodatno su povećale proizvodnju, koja je u aprilu dostigla rekordnih 13,93 miliona barela dnevno.
Vašington je istovremeno počeo da oslobađa naftu iz Strateških rezervi, u okviru rekordnog programa oslobađanja 400 miliona barela koji je u martu koordinisala Međunarodna agencija za energetiku. Time je ublažen uticaj poremećaja u snabdijevanju.
Trampove izjave smanjile špekulacije
Izjave predsjednika Donalda Trampa o mogućim mirovnim sporazumima i ponovnom otvaranju transporta kroz Hormuški moreuz više puta su promijenile raspoloženje na tržištu i umanjile očekivanja o daljem rastu cijena.
Istovremeno, likvidnost na tržištu nafte opala je jer su mnogi trgovci postali oprezni i izbjegavali velike opklade na rast cijena zbog mogućnosti naglih preokreta.
„Svi sada očekuju rast cijena, ali gotovo niko nema velike otvorene pozicije“, rekao je Ilija Bušujev iz Oxford Institute for Energy Studies.
Podaci berze ICE pokazuju da su investicioni fondovi početkom jula smanjili svoje pozicije na tržištu Brenta na najniži nivo ove godine, da bi ih u sedmici zaključno sa 14. julom povećali najviše u posljednjih šest mjeseci.
Ipak, vrijednost tih pozicija od oko 14,8 milijardi dolara i dalje je više od 50 odsto manja nego krajem marta, kada je dostigla najviši nivo u posljednjih šest godina.
Šef strategije za robna tržišta u Saxo Bank, Ole Hansen, ocijenio je da tržište pati od „zamora vijestima“, zbog čega nove informacije imaju sve manji uticaj na cijene.
Djelimičan oporavak isporuka kroz Hormuški moreuz
Saudijska Arabija, najveći izvoznik nafte u Persijskom zalivu, značajno je povećala isporuke preko luke Janbu na Crvenom moru, čime je djelimično nadoknadila smanjeni transport kroz Hormuški moreuz.
Transport kroz moreuz nakratko je obnovljen u junu, što je ublažilo zabrinutost zbog dostupnosti nafte, ali je ponovo smanjen u julu nakon nastavka borbi.
Dovoljno fizičke nafte na tržištu
Trgovci navode da na tržištu trenutno ima dovoljno raspoložive fizičke nafte, što ograničava rast cijena uprkos novoj eskalaciji sukoba.
Premije za isporuke sirove nafte u Evropi, uključujući referentnu naftu Forties iz Sjevernog mora, pale su sa rekordno visokih nivoa iz aprila i prešle u diskont u odnosu na referentni Brent.
„Za sada na tržištu ima dovoljno sirove nafte za trenutnu isporuku. To, međutim, možda neće dugo trajati“, upozorio je iskusni trgovac Adi Imsirović.