Članica Predsjedništva Demokratske Crne Gore Tamara Vujović saopštila je da, kako tvrdi, u sektoru koji se bavi nacionalnom bezbjednošću, posebno u političkom vrhu koji koordinira tom oblašću, ne postoje težnje da se Albancima u Crnoj Gori ospori pravo na slobodno korišćenje nacionalnih simbola.
Vujović je reagovala, kako navodi, povodom stavova Đeljaja i Dukaja, ističući da je pravo Albanaca na korišćenje nacionalnih simbola zakonom priznato i zaštićeno.
„Ali, upravo zato zakon treba čitati od prvog do posljednjeg člana, a ne samo njegov dio koji odgovara nečijoj, u ovom slučaju vašoj, političkoj tezi“, navela je Vujović.
Ona je kazala da je tačno da je albanska zastava zakonom priznata kao nacionalni simbol Albanaca u Crnoj Gori, kao i da član 23 Zakona o javnom redu i miru predviđa izuzetak kada se simbol druge države koristi kao nacionalni simbol manjinskog naroda u skladu sa posebnim zakonom.
Međutim, prema njenom tumačenju, iz toga ne proizlazi da svako lice, u svakoj situaciji i na svakom mjestu može isticati zastavu druge države pozivajući se na prava manje brojnih naroda.
„U konkretnom slučaju nije riječ o ostvarivanju manjinskih prava građana Crne Gore, već o koloni državljana druge države, koji su zaustavljeni dok su se kretali preko teritorije Crne Gore, u tranzitu ka susjednom Kosovu“, navela je Vujović.
Ona smatra da se zato mora utvrđivati pravni i stvarni kontekst u kojem je simbol istaknut, kako u svakom, tako i u ovom slučaju, a ne samo njegov izgled prilikom medijske interpretacije, koja, kako je navela, često može biti i politička manipulacija.
„I upravo je tu suštinska greška vašeg tumačenja. Ista zastava može biti nacionalni simbol Albanaca u Crnoj Gori, ali istovremeno i državni simbol Republike Albanije. Koji pravni status ima u konkretnom slučaju zavisi od toga ko je ističe, u kom svojstvu, u kojoj prilici i na osnovu kog zakonskog prava“, kazala je Vujović.
Zato, kako je navela, od konkretnog postupanja policije, za koje smatra da predstavlja zaštitu pravnog poretka Crne Gore, ne treba praviti priču o diskriminaciji albanskog naroda.
„To, uostalom, nije istina“, poručila je Vujović.
Ona je kazala da se, kao i mnoge njene kolege, zalaže za to da svi pripadnici manje brojnih naroda, uključujući Albance u Crnoj Gori, imaju puna prava da njeguju svoj identitet i koriste nacionalne simbole, u skladu sa zakonom.
Istovremeno, kako je navela, podržava policiju da zakon primjenjuje revnosno i posvećeno, bez obzira na nečiju naciju, državljanstvo ili zastavu na vozilu.
„Prava manjina se ne štite pogrešnim tumačenjem zakona. Štite se upravo njegovom dosljednom primjenom. Stoga, nemojmo predstavljati rad državnih organa onakvim kakav realno nije. To ne doprinosi evropskoj slici, na koju se pozivate“, zaključila je Vujović.