Savjetnica Predsjednika Crne Gore za javne politike Marija Vesković saopštila je da najavljene izmjene sistemskih zakona u oblasti bezbjednosti, Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakona o unutrašnjim poslovima, „predstavljaju dobru priliku za unaprjeđenje pojedinih rješenja čija je sadržina ranije izazvala polemike u domaćoj i međunarodnoj javnosti“.
Kako je navela, „naročito je značajno što su predstojeće izmjene sastavni dio Sporazuma vlasti i opozicije, čime je prepoznata jasna potreba za normativnim reformama u ovoj oblasti“.
Vesković je istakla da u susret najavljenim izmjenama podsjeća „na argumentaciju koju je Predsjednik Crne Gore iznio prilikom vraćanja prethodnih izmjena ovih zakona Skupštini Crne Gore na ponovno odlučivanje, a koja može poslužiti kao dobra osnova za formulisanje novih zakonskih rješenja“.
Prema njenim riječima, izmjene Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost „treba da unaprijede sistem ravnoteže između efikasnog rada bezbjednosnih službi i pune zaštite ustavnih prava građana“.
Dodaje da su primjedbe Predsjednika Crne Gore bile „primarno usmjerene na zaštitu Ustavom garantovanog prava na privatnost i neophodnost postojanja djelotvorne prethodne sudske kontrole nad mjerama tajnog nadzora koje duboko zadiru u ljudska prava, kao što je praćenje, osmatranje i elektronska pretraga na javnom mjestu uz korišćenje tehničkih sredstava za dokumentovanje“.
„Prethodna sudska kontrola predstavlja ključnu garanciju da se ovlašćenja države primjenjuju zakonito, opravdano i uz puno poštovanje privatnosti svakog pojedinca, zbog čega je njeno zakonsko prepoznavanje u potpunosti opravdano“, navela je Vesković.
Govoreći o Zakonu o unutrašnjim poslovima, istakla je da je „od izuzetne važnosti, kako je definisano i Sporazumom vlasti i opozicije, unaprijediti rješenja koja se odnose na proceduru obrazovanja i sastav Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji“.
Kako je precizirala, „cilj ovih izmjena treba da bude obezbjeđivanje pune političke nezavisnosti u radu Komisije i sprječavanje potencijalnih zloupotreba u budućnosti“, uz napomenu da je „posebno važno unaprijediti mehanizme koji će u postupku pred ovom Komisijom omogućiti Ustavom zagarantovano pravo na odbranu i poštovanje pretpostavke nevinosti“.
Ona je dodala da je „odredbe oba zakona potrebno u potpunosti upodobiti sa pravnim standardima Evropske unije, prvenstveno sa EU Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i EU Direktivom o sprovođenju zakona (LED)“.